Marceljani
| Marceljani | |
|---|---|
  Marceljani Marceljani na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Istarska županija |
| Općina/Grad | Labin |
| Površina | 2,58 km² |
| Zemljopisne koordinate | 45°06′14″N 14°05′35″E / 45.104°N 14.093°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 162 |
| - Broj domaćinstava | 63 |
| Pošta | 52220 Labin |
| Pozivni broj | +385 052 |
| Autooznaka | PU |
 Marceljani Marceljani na zemljovidu Istarske županije | |
Marceljani (Marciljani) naselje je u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Labina, Istarska županija.
Zemljopisni položaj
Naselje se nalazi oko 3 km od centra Labina i oko 8 km od Rapca, u istočnoj Istri. Zauzima područje površine 2.58 km2. Statistički spada u aglomeraciju Labina. U novije doba, od nastanka Republike Hrvatske, naselje je preimenovano u Marceljani (čak i Marčeljani). Unutar ovog malog naselja postoji nekoliko prepoznatljivih zaseoka. Tako se za pojedine dijelova naselja (zaseoke) koriste nazivi poput: Tomažići, Markolini, Blaškovići, Faraguni, Dragari, Bohki, Floki, Juraji itd.
Naselje obiluje i šumama u kojima se mogu pronaći šparuge i raznovrsne gljive. Naselja koja okružuju Marciljani su: Vinež (Grad Labin), Sveti Bartul (Općina Raša) i Veli Golji (Općina Sveta Nedelja), a također granice naselja graniče i sa Snašićima i Markocima (oba Općina Sveta Nedelja). Kroz Marciljani prolazi županijska cesta koja spaja Vinež i Veli Golji, a s te ceste račvaju se lokalne ceste prema Tomažići, Faraguni i Blaškovići, te prema Bohki kroz Markolini. Na južnoj granici naselja (Bohki) prolazi županijska cesta koja spaja Vinež sa Sv.Bartulom, i tu se spaja lokalna cesta prema već navedenoj županijskoj cesti Vinež-Veli Golji kroz Markolini. Vatrogasni šumski putevi spajaju Tomažići sa naseljem Cere, te Blaškovići sa zaseokom Pustić. Najbliža zračna luka udaljena je oko 40 km (Pula), najbliža aktivna željeznička pruga je Lupoglav-Pazin-Pula, a najbliže trajektno pristanište je Brestova (trajekti za otok Cres).
Najbliža osnovna škola (za učenike od 1. do 4. razreda) nalazi se na Vinežu, a za više razrede u Labinu.
Stanovništvo
Naselje je prvotno, nakon reforme lokalne samouprave nastankom Republike Hrvatske, bilo dio Općine Sveta Nedelja, da bi 1997. godine bilo pripojeno Gradu Labinu kojemu proteklih desetljeća gospodarski i društveno gravitira. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 192 stanovnika, što je 18,5% više nego 10 godina ranije. Trend rasta broja stanovnika potaknut je izgradnjom novim obiteljskih kuća, naročito u predjelu Bohki.
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: LabinKretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]
Gospodarstvo
U gospodarskom smislu Marciljani nemaju veću važnost jer su stambeno naselje, i to bez društvenih sadržaja (kao što bi bile crkve, dječja igrališta, škole, mjesni domovi i sl.). Ipak, sadrže, primjerice, određene privatne turističke kapacitete (apartmani i kuće za odmor), stolariju, a sjedište su i nekolicine obrtnika i poduzeća (šumarstvo, strojarski inženjering, građevina...). Proteklih desetljeća najznačajnija je bila stolarija, tada u vlasništvu lokalnog obrtnika Kaice Trbića. U novije vrijeme stolarska se djelatnost ponovo vraća u taj objekt. Nekada je ovo naselje sadržavalo i zubotehnički laboratorij, a još ranije i gostione. Ovo naselje gospodarski gravitira pretežno ostalim naseljima Grada Labina (Labin, Vinež, Rabac) gdje su većina stanovnika Marciljani zaposlena. Naime, na Vinežu se nalazi poduzetnička zona u razvoju (s nekoliko stotina radnih mjesta), a u Rapcu brojni hoteli.
Znamenitosti
U zaseoku Bohki nalazi se spomen obilježje Griža. Na tom je mjestu 1942. održan povijesni sastanak Komunističke partije Hrvatske i Komunističke partije Italije o borbi protiv fašizma u sklopu Narodnooslobodilačke borbe (NOB). U kulturnu baštinu naselja Marciljani spadaju i prahistorijski tumul u Bohkima, rimski grobovi (urne) u Markolinima, te etnozone Faraguni, Blaškovići, Bohki i Tomažići.
Neposredno uz zapadne granice Marciljani (šumski predio između Blaškovići i Pustića) nalazi se i "Goljeva jama", a radi se o kraškoj jami koja je poznata po stradavanju u 2. svjetskom ratu. Tako povjesničar Porečko-pulske biskupije u Istarskoj Danici od 1999. godine piše o toj jami. Izvlačenjem žrtava iz jame od 16. do 26. listopada 1943. godine rukovodio je maršal Arnaldo Harzarich, inače i iskusan speleolog. Vatrogascima kojima je rukovodio pridružila se i spasilačka ekipa raškog rudnika, a njihov je rad osiguravala grupa od 25 njemačkih vojnika. U dva navrata službenoj se komisiji pridružio i porečko-pulski biskup Raffaele Radossi. Specijalnom dizalicom, koja je dopirala i do dubine od 226 metara, iz jame je izvučeno 84 leševa, među kojima su žrtve bile i tri žene, te 12 njemačkih vojnika[2].
Izvori
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Milevoj, Marijan (nedjelja, 20. listopada 2013.). "Labinska Republika: JAMA U GOLJIMA, POZNATIJA KAO VINEŠKA FOJBA". Labinska Republika. https://labinska-republika.blogspot.com/2013/10/jama-u-goljima-poznatija-kao-vineska.html Pristupljeno 17. veljače 2021.
| |||||||
.gif){kind=link}