Rimavská Sobota

PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje

Spemenik Sándoru Petőfiu u Rimavskoj Soboti

Rimavská Sobota (mađ. Rimaszombat, njem. Großsteffelsdorf), je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj. Upravno središte Okruga Rimavská Sobota. U povijesnoj regiji Malohont.

Zemljopis

Grad se je smjestio oko 250 km istočno od Bratislave i oko 100 km od Banske Bistrice. Grad se sastoji od 11 dijelova Bakta, Dúžava, Kurinec, Mojín, Nižná Pokoradz, Rimavská Sobota, Sabová, Sobôtka, Včelinec, Vinice i Vyšná Pokoradz.

Povijest

Prvi tragovi naselja na području grada su iz neolitika. Ostala arheološka otkrića datiraju iz brončanog i željeznog doba. Ovo područje naseljavaju Kelti, zatim Slaveni koji su naselili najvjerojatnije u 7. i 8. stoljeću. Stara mađarska plemena došla su početkom 10. stoljeća a naselili u 11. stoljeću. Srednjovjekovni grad je osnovan vjerojatno u drugoj polovici 11. stoljeća.

Prvi pisani zapis o Rimavskoj Soboti je iz 1271. kao Rymoa Zumbota i pripadao je nadbiskupiji Kalocsa, koja je u vlasništvu grada od 1150. do 1340. Tamás Széchenyi iz Transilvanije postaje vlasnik grada 1334. U prvoj polovici 15. stoljeća grad je bio malen i slabo razvije, a ekonomski razvoj prekinut je turskom okupacijom prvo 1553. – 1593. zatim 1596. – 1686. Grad se ponovo počeo razvijati u 18. stoljeću. Od 1850. do 1922. bio je glavni grad Gemer-Malohont (maď. Gömör-Kishont) županije, nakon pridruživanja ovim dvjema županija. Industrija se počela razvijati u 20. stoljeću.

Nakon raspada Austro-Ugarske, grad je bilo okupiran od strane čehoslovačke vojske u siječnju 1919., mađarska vojska u grad ulazi u svibnju 1919. Čehoslovačka ponovo zauzima grad u srpnju 1919. Nakon prve bečke arbitraže 1938. grad je pripadao Mađarskoj do kraja 1944. kada je pripojen Čehoslovačkoj.