Sergej Rahmanjinov

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 642088 od 20. siječanj 2026. u 21:36 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sergej Vasiljevič Rahmanjinov
Сергей Васильевич Рахманинов
Sergej Rahmanjinov
Životopisni podatci
Datum rođenja 2. travnja 1873.
Datum smrti 28. ožujka 1943.
Djelo
Poznatija djela Rapsodija na Paganinijevu temu
Elegički trio
Otok mrtvih
II. simfonija
Koncert za klavir i orkestar br.3 u d-molu
Utjecaji Na Rahmanjinova:
Franz Liszt
Frederic Chopin

Sergej Vasiljevič Rahmanjinov (rus. Сергей Васильевич Рахманинов, Semjonovo, 2. travnja 1873. - Beverly Hills, 28. ožujka 1943.), ruski pijanist, dirigent i skladatelj.

Ubrajao se među najveće pijanističke virtuoze svojega doba. Njegova glazba prožeta je elegičkim akcentima koji katkad prelaze u izrazitu melankoliju. Najpoznatija su mu klavirska djela, oblikovana pod utjecajem Liszta i Chopina.

Djetinjstvo

Rođen je u Semjonovu, blizu Novgoroda u sjeverozapadnoj Rusiji u imućnoj obitelji. Osim što je bio pripadnik ruskoga plemstva, njegovo pijanističko obiteljsko stablo započinje s velikim kraljem glasovira, Franzom Lisztom. Roditelji su bili pijanisti amateri, a svoje prve sate glasovira dobio je od svoje majke na njihovom imanju.

Zbog novčanih poteškoća obitelj se preselila u Sankt Peterburg gdje je Sergej upisao Konzervatorij. Kasnije se preselio u Moskvu, gdje su mu učitelji glasovira bili Nikolaj Zverev i Lisztov učenik Aleksandar Siloti.

Već u ranom životu pokazao je velik potencijal u skladateljstvu.

Emigracija u SAD

Svoju prvu turneju u Sjedinjenim Američkim Državama imao je tijekom 1909. godine. Nakon vrlo uspješne turneje postao je popularna osoba u Americi.

Nakon Oktobarske revolucije 1917. Rahmanjinov je, dijelom zato što pripada prvom plemstvu, poput brojnih drugih ruskih umjetnika zauvijek napustio svoju domovinu.

Glazbeno umijeće

Nakon napuštanja Rusije je drugim, pijanističkim plemstvom i velikim virtuozitetom stekao svjetsku popularnost i omogućio svojoj obitelji siguran život. Najznačajnija su njegova djela četiri glasovirska koncerta, glasovirske zbirke Moments musicaux (1896.), Preludiji (1903.,1910.) i Etudes tableaux (1911.,1917.)

Između 1892. i 1917. (tijekom života u Rusiji) napisao je 39 djela a u razdoblju između 1918. i njegove smrti 1943., živeći u SAD, završio je samo 6 djela.

Djela:

  • "Rapsodija na Paganinijevu temu"
  • "Elegički trio"
  • "Otok mrtvih"
  • "Proljeće"
  • "Zvona"

Literatura

* Ščedrov i Lovričević, Glazbeni susreti 4 : udžbenik glazbene umjetnosti sa zvukovnim CD-ima za četvrti razred gimnazije, 4. izd., Profil, Zagreb, 2013., ISBN 978-953-12-1170-3, str. 69.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja