Za druga značenja, pogledajte Ante Selak (harmonikaš).| Ante Selak | |
 Ante Selak na predstavljanju knjige Ivana Branka Šamije Rječnik jezika hrvatskoga | |
| Rođenje | 19. studenoga 1949. |
|---|---|
| Nacionalnost | Hrvat |
| Zanimanje | pedagog, jezikoslovac |
Dr. sc. Ante Selak (Rašćane Gornje kod Imotskog, 19. studenoga 1949. — srpnja 2025.[1]), hrvatski pedagog, jezikoslovac i prosvjetar. Bio je predavač gramatike i pravopisa hrvatskog jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu[2].
Životopis
Ante Selak rođen je 19. studenoga 1949. u Rašćanima Gornjim (općina Imotski). Osnovnu školu završio je u Župi, klasičnu gimnaziju u Splitu, Filozofski fakultet u Zagrebu. Doktorski studij iz hrvatskoga jezika završio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na istom je fakultetu 19. srpnja 2006. obranio disertaciju i dobio znanstvenu titulu doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, znanstveno polje filologija, grana kroatistika.
Od 1977. do 1992. godine radio je u Školskim novinama, od 1992. do 1995. jedan je od osnivača i prvi direktor Hrvatske sveučilišne naklade. Potom je dvije godine urednik u nakladničkoj kući Pergamena, a od 1998. do 2002. radi kao voditelj izdavačke djelatnosti u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Od 2000. godine predaje na Učiteljskoj akademiji, odnosno Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.
Oženjen je i otac četvero djece.[3] Od djece su mu poznatim postali kći Marija, koja je postala saborskom zastupnicom.[4]
Umro je srpnja 2025., a pokopan u Rašćanima 22. srpnja 2025..[1]
Djela
Priredio je nekoliko knjiga:
- Hrvatska zauvijek: prilozi hrvatskoj državotvornoj misli
- Ričoslovje Šime Starčevića[5]
- reizdanja emigrantske Hrvatske revije:
- Cvrčak u boriku (poezija i proza)
- Sudbine i djela (književnost, umjetnost i jezikoslovlje), koja je dijelom nakladničke cjeline Hrvatska revija u egzilu 1951. - 1990.
Urednik je:
- Taj hrvatski (zbornik dokumenata i objavljenih radova o problematici hrvatskog jezika u razdoblju od 1970. do 1992. godine, te izvornih književnih tekstova hrvatskih autora), 1992.
- Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti , 2001. (suurednik Ante Samardžija)
Sabrao je zbirku propisa i zakona u svezi s hrvatskim školstvom:
- Hrvatsko osnovno školstvo, 1998. (2. izd. 2002.)
Napisao je knjigu o jezikoslovnim pogledima Ilije Abjanića, tvorca hrvatskog medicinskog nazivlja Jezikoslovni pogledi Ilije Abjanića : (grafija, ortoepija, eufonija, prozodija), 2007.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Osmrtnica u Slobodnoj Dalmaciji. Pristupljeno 20. srpnja 2025.
- ↑ Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- ↑ http://www.ffzg.unizg.hr/files/003274_1.doc (pristupljeno 8. siječnja 2013.)
- ↑ Ivan: Marija Selak Raspudić baca rukavicu u lice Tomaševiću i Benčićki: kandidira se za gradonačelnicu kao jedina žena među svim kandidatima; što se zna o njoj? . Hrvatsko nebo. 8. travnja 2025. Pristupljeno 20. srpnja 2025.
- ↑ Katalog knjižnice HAZU
Vanjske poveznice
- Fluminensia, god. 19 (2007.) br. 1, str. 115.-140. Problemi hrvatske središnje jekavštine u normiranju hrvatskoga jezika u 20. stoljeću