Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Marija Selak

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Marija Selak Raspudić
Rođenje 14. ožujka 1982.
Zagreb, Hrvatska
Narodnost Hrvatica
Polje filozofija, bioetika
Institucija Filozofski fakultet u Zagrebu
Akademski mentor Lino Veljak

Dr. sc. Marija Selak Raspudić (Zagreb, 14. ožujka 1982.), hrvatska filozofkinja i bioetičarka.

Životopis

Rođena je 14. ožujka 1982. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Korijene vuče iz vrgoračkog kraja. [1] Diplomirala je 2007. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, studij filozofije i hrvatskog jezika i književnosti. Tijekom studija primala je državnu stipendiju, a u akademskoj godini 2006./2007. provela je zimski semestar u Bratislavi radeći na diplomskom radu kao CEEPUS-ova stipendistica.[2]

Od travnja 2004. do listopada 2005. godine radila je na Televiziji Z1 kao spiker-voditelj, a zatim kao urednik vlastite emisije iz područja kulture. Od studenog 2007. do srpnja 2008. godine radila je kao voditeljica Odjela za odnose s javnošću Olympic Internationala d.o.o. Nakon rada u odnosima s javnošću, 2008. godine zapošljava se kao novinarka i suradnica na scenariju u emisiji „Navrh jezika“ Hrvatske radiotelevizije.[2]

Akademske godine 2008./2009. upisala je poslijediplomski doktorski studij iz filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U veljači 2010. godine zaposlena je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao znanstvena novakinja u suradničkom zvanju asistentice na projektu „Zasnivanje integrativne bioetike“ (voditelj projekta: prof. dr. sc. Ante Čović).

Poslijediplomski doktorski studij filozofije upisuje 2006. godine, a 11. lipnja 2013. obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Ljudska priroda i nova epoha“ (mentor: prof. dr. sc. Lino Veljak) te stekla akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje filozofije. U kolovozu 2013. prelazi u status znanstvene novakinje – više asistentice. U nastavi sudjeluje kao suizvoditeljica kolegija iz ontologije i filozofije povijesti pri Katedri za ontologiju.[2]

Marija Selak Raspudić, ulazi u politiku te izlazi na listi Most na parlamentarnim izborima 5.srpnja 2020.godine u prvoj izbornoj jedinici, gdje osvaja mandat te ulazi u Hrvatski sabor.

Stajališta

Marija Selak Raspudić u javnosti je prepoznata kao jedna od najistaknutijih filozofa i filozofkinja novije generacije, posebice zbog nastupa u Petom danu, emisiji HRT-a.[3]

Dio javnosti, posebice lijevi mediji, Selak opisuju kao "desničarku". Sama Selak izjavila je da joj je u potpunosti svejedno kako će je pojedinci doživljavati u svjetonazorskom kontekstu, ističući: Meni je potpuno svejedno, ja se nikad nisam javno legitimirala kao desničarka niti sam se, a možda je to veći problem, legitimirala kao ljevičarka jer mislim da bi mi to omogućilo poziciju nekakve moralne superiornosti, što je ono od čega bi svako misleće biće trebalo bježati. Drugi je problem to što kad vi kažete desničarka netko drugi najčešće misli dvije stvari - prva je psovka, a druga je pokušaj eliminacije mene iz javnog diskursa. Time se zapravo želi reći da sve što ja govorim ne vrijedi ništa.[4]

Feminizam i civilno društvo

Selak Raspudić kritičarka je suvremenog feminizma te se pita "smije li feminizam biti zlouporabljen kao sredstvo za diskvalifikaciju neistomišljenica odnosno što se događa kada pojam feminizma postaje oružje moći?"[5][6]

Za Istanbulsku konvenciju, dokument usmjeren na borbu protiv nasilja nad ženama, a koji je u hrvatskoj javnosti izazvao niz prijepora zbog termina roda, Selak Raspudić je kazala kako taj dokument nije nužan za konsenzus o borbi protiv nasilja nad ženama i da se s njime ne smije ucjenjivati.[7]

Monoteističke religije

Selak ističe da se odnos Boga u monoteističkim religijama jako razlikuje. Kaže da se u islamu temelji na pokornosti i poslušnosti, a u kršćanstvu se temelji na dijalogu.[8]

Djela

Autorica je jedne knjige i pet znanstvenih radova.

  • Ljudska priroda i nova epoha, Naklada Breza, Zagreb 2013.

Recenzirala je veći broj članaka za časopise Filozofska istraživanja, Metodički ogledi i The Holistic Approach to Environment.

Članica je Hrvatskog filozofskog društva, Hrvatskog bioetičkog društva i European Society for Philosophy of Medicine and Healthcare (ESPMH). Kao mlada urednica bila je uključena u rad časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica.[2]

Privatni život

U braku je s Ninom Raspudićem, poznatim hrvatskim filozofom, književnikom i sveučilišnim profesorom. Roditelji su kćeri Danice, rođene potkraj 2019. godine.[9]

Izvori