Njemačka proljetna ofenziva 1918.
| Proljetna ofenziva Kaiserschlacht | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Pogreška pri izradbi sličice: Plava crta označava zapadno bojište prije ofenzive, a ružičasta područja njemačka osvajanja. | |||||||
| |||||||
| Sukobljeni | |||||||
| Pogreška pri izradbi sličice: Njemačko Carstvo | Pogreška pri izradbi sličice: Ujedinjeno Kraljevstvo Pogreška pri izradbi sličice: SAD | ||||||
| Vođe | |||||||
| Pogreška pri izradbi sličice: Erich Ludendorff | Pogreška pri izradbi sličice: Douglas Haig Pogreška pri izradbi sličice: Alberico Albricci Pogreška pri izradbi sličice: Tamagnini de Abreu | ||||||
| Posljedice | |||||||
| Poginuli |
Poginuli | ||||||
Proljetna ofenziva ili Kaiserschlacht (njem. Kaiserova ili Careva bitka) naziv je za organizirani niz njemačkih napada na uporišta Antnante na Zapadnom bojištu tijekom proljeća 1918. godine u Prvom svjetskom ratu. Predstavlja najveće napredovanje njemačke vojske na Zapadnom bojištu još od početka rata 1914. godine.
Njemačka je zaključio da joj je jedina mogućnost pobjede nad Antantnom napadom na njezina uporišta na Zapadnom bojištu, prije dolaska američkih snaga koje bi snagama Antante dale brojčanu, logističku i vojnu premoć. Njemački povod za pozadinu je imao veliku prednost u ljudstvu u oružju ostvarenu potpisivanjem Brestlitovskog mira, kojim je nakon ruske predaje uspjela povući 60 divizija s Istočnog bojišta.
Sastojala se od četiri njemačka napada (ofenzivna vala), nazvana kodnim imenima Michael, Georgette, Gneisenau i Blücher-Yorck, od kojih je najjači napad bio Michael. Njemačka namjera bila je odvlačenje snaga Antante od luka u La Manchu i Doverskom prolazu, koje su bile neophodne za britansku opskrbu. Njihovim osvajanjem, Nijemci bi napali i druge linije komunikacije i time prisilili britansko-francuske snage na predaju.
Vanjske poveznice
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Proljetna ofenziva |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||