Toggle menu
242,4 tis.
116
18
647,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kopet-Dag

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 592721 od 30. svibanj 2025. u 01:07 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '{{fas icon}}' u '{{per oznaka}}')
Kopet-Dag
(per.) کپه‌داغ
Predložak:Tuk icon Köpetdag
Pogled na Kopet-Dag s Ahalske ravnice u Turkmenistanu
Visina 3191 m
Država / pokrajina Datoteka:Flag of Iran.svg Iran
Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg Turkmenistan
Koordinate 37°0′N 58°0′E / 37°N 58°E / 37; 58
Najbliži gradovi Datoteka:Flag of Iran.svg Bodžnurd, Širvan, Dargaz, Kučan, Mašhad
Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg Kizil-Arvat, Ašgabat, Babadurmaz, Dušak
Vrsta gorje
Datoteka:Kopet dag iran map.jpg

Kopet-Dag (perz. کپه‌داغ, turkm. Köpetdag), planinski lanac koji se proteže sjeveroistočnim Iranom i jugozapadnim Turkmenistanom. Gorje se nalazi u povijesnoj regiji Horasanu i dijeli Iransku visoravan od pustinje Karakum na sjeveru.

Gorje je nastalo sudarom iranske (ogranak arapske) litosferne ploče s euroazijskom, pa se u tektonskom smislu može smatrati istočnim nastavkom masivnijeg Alborza. Proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok zajedno s usporednom iranskom planinom Binalud, čineći pritom dolinu kroz koju se protežu rijeke Sumbar i Atrak (kaspijski slijev) odnosno Kašaf (endoreični slijev).

Najveći gradovi podno Kopet-Daga s južne (iranske) strane su Bodžnurd, Širvan, Dargaz, Kučan i Mašhad, a sa sjeverne (turkmenistanske) Kizil-Arvat, Ašgabat, Babadurmaz i Dušak. Na sjevernoj strani također se nalaze i ruševine drevnog iranskog grada Nise koja je u 3. stoljeću pr. Kr. postala prvom prijestolnicom Partskog Carstva. U dolinama Kopet-Daga pronađeni su brojni kanati, drevni sustavi za navodnjavanje.

Kopet-Dag dužinom od oko 650 km čini prirodnu državnu granicu između Irana i Turkmenistana. Najviši vrh s turkmenistanske strane visok je 2940 m i nalazi se jugozapadno od Ašgabata, a s iranske sjeverno od Mašhada (3191 m).

Poveznice

Literatura