Operacija Paromlin
Operacija Paromlin bila je operacija koju je sprovela zloglasna UDBA. <ref name="humanist"/> Žrtva Udbine podvale u toj operaciji, Đuro Perica, ocijenio je da ju je osmislila i izvela UDBA radi opravdanja svoju ulogu u državnom aparatu, a njezini ondašnji čelnici ojačali svoj položaj u tajnim službama. Ekonomski i politički uzdrmani jugokomunistički režim je 1975. osjećao potrebu dovršiti posao koji je započeo 1971. uhićenjem i progonom nekoliko tisuća ljudi koji su sudjelovali u Hrvatskom proljeću.<ref name="humanist"/>
Prigoda za obračun ukazala im se kad je Zagreb imao posjetiti Tito, prigodom proglašenja Zagreba gradom herojem.<ref name="jugovrhušku"> Potpredsjednik HDZ-a Stjepan Herceg na konferenciji za tisak HDZ-a. Jugovrhušku čeka sudbina Ceausescua, Slobodna Dalmacija. 23. kolovoza 1991. str. 2.</ref>
UDBA je u Paromlinskoj ulici u Zagrebu kod zgrade Kreditne banke postavila eksplozivnu napravu koja je eksplodirala 17. rujna 1975. godine. Prvo priopćenje za javnost zagrebačkog SUP-a od 24. rujna glasilo je da ju je izazvao improvizirani mehanizam kompletiran pojedinim dijelovima inozemne proizvodnje, da je materijalna šteta neznatna i da ozlijeđenih nije bilo.<ref>Saopćenje zagrebačkog SUP-a, Slobodna Dalmacija. 25. rujna 1975., str. 3. </ref>
Nakon eksplozije, privedeno je oko tisuću osoba. Dio uhićenih su zagrebački novinari i urednici za koje je smatrao da ih treba progoniti i zastrašiti kao primjer ostalima.
U sudskim spisima naprava je klasificirana kao tempirana.<ref name="SD-nastavljeno"/> UDBA je tvrdila da je bio namijenjen koloni u kojoj je bio Tito. Za to je lažno optuženo trinaestero ljudi: Tvrtko Miloš, Antun Zink, Josip Pemić, Đuro Perica, Branko Vidaček i dr. kojima je poslije suđeno.<ref name="humanist"/><ref name="SD-nastavljeno">Nastavljeno suđenje optuženima za podmetanje eksploziva, Slobodna Dalmacija. 30. siječnja 1979., str. 3. </ref>
Cilj je bio daljnji obračun sa sudionicima Hrvatskog proljeća. Prvooptuženi je bio Tomislav Držić, tadašnji novinar Vjesnika.<ref name="humanist">Petar Horvatić: 28. siječnja 1995. Đuro Perica – priča o sukobu čovjeka humanista i totalitarnog režima narod.hr. 28. siječnja 2017. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref>
U prvom stupnju petoricu optuženih Okružni sud u Zagrebu osudio je na smrt. U drugom stupnju kazna je ublažena na 20 godina. U ponovljenim postupcima za Paromlinsku dokazano kako je proces bio montiran (Perica je tvrdio da mu je to osobno poslije potvrdio i šef UDBE za Hrvatsku Franjo Vugrinec<ref name="humanist"/>), a osuđeni nevini ljudi.<ref name="narod-preminuo">vpp: Preminuo Đuro Perica, jedan od utemeljitelja HDZ-a koji je proveo 14 godina u komunističkom zatvoru narod.hr. 16. kolovoza 2023. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref>
Bezočnost jugokomunističkog pravosuđa išla je dotle da ne samo da nije bilo nikakvih stvarnih dokaza o kaznenoj odgovornosti osuđenih, nego su u samome procesu nestajali oni dokazi koji su im išli u prilog pa čak i oni koji su bili rezultat vještačenja zagrebačkog SUP-a.<ref>Jakov Kršovnik: Josip Mihaljević: ‘Brojna svjedočanstva pokazuju da je slučaj Paromlin pravilo za metode Udbe’. Novi list. 14. kolovoza 2022. Pristupljeno 17. kolovoza 2023.</ref>
Insceniranje napada eksplozivom i okrivljivanje politički nepodobnih osoba metoda je koju su KOS i UDBA u ratu protiv Hrvatske više puta primijenili. Drugi vrlo poznati slučaj je podmetanje bombe na židovsko groblje i u sjedište židovske općine u Zagrebu u jeku hrvatske borbe za međunarodno priznanje, borbe za širenje istine o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku i u jeku jugokomunističko-velikosrpskih kleveta o rastu antižidovske atmosfere u Hrvatskoj.<ref name="jugovrhušku"/>