Prerijski Indijanci

Ceremonija mućenja kod Mandanaca

Assiniboini love bizona

bizon, glavna hrana Prerijskih Indijanaca

Lubanje pobijenih bizona.

Parfleche, kožnii omotač za nošenje pemmicana.

Prerijski Indijanci, najpoynatija skupina američkih Indijanaca koja su u domorodačko doba živjeli na prerijama Sjeverne Amerike. Ovaj prrostor obuhvaća područje što ga na sjeveru zauzimaju današnje kanadske provincije istočne (pleme Sarsi) i jugoistočne Alberte, južnog Saskatchewana i sjeverozapadne Manitobe (plemena Blackfoot, Plains Cree, Plains Ojibwa i Assiniboin). Sjeverno od prerija prostire se zapadno subarktičko kulturno područje, naseljeno nomadskim lovcima ribarima, pretežno Atapaskima. Na jug se preko istočne Montane, Sjeverne i Južne Dakote, sjevernog, istočnog i jugoistočnog Wyominga, Nebraske, zapadne Iowe, istočnog Colorada, cijelog Kansasa, zapadnog Missourija, prostiru sve na jug do u Arkansas, cijelu Oklahomu i velike dijelove Teksasa.

Na zapadu prerije graniče od sjevera prema jugu sa Platoom, gdje su im susjedi Shahaptian plemena, ribari i kopači korijenja. Južnije od Platoa nalazi se Veliki slani bazen naseljen sakupljačkim skupinama Šošona, i još južnije je kulturno područje Jugozapada, domovina Puebla i Južnih Atapaska. Istočne granice prerija nalaze se zapadnije od rijeke Mississipi, a od sjevera prema jugu nalaze se kulturna područja Sjeveroistočnih šuma i Jugoistočno ratarsko područje, domovina Plesa zelenog kukuruza.

Prerijski Indijanci kulturno se oštro razlikuju od ostalih plemena sa susjednih kulturni područja. Njihov način života vezan je uz lov na bizone, a ostali simboli kulture su konj, kožni tepee (tipi)-šator, plesna svečanost Sun Dance, i posebna vrsta hrane koja se dobiva iz bizonovog mesa, poznata kao pemmican, kojega ratnik nosi umotanog u kožnu vrećicu parfleche.

Rat, ples, pjesma i snovi igrali su veliku ulogu u svakodnevnom životu. Da bi neki mladić mogao postati ratnik morao je proći naročito okrutna mućenja, kakva su na primjer opisana medu Mandancima, malenom plemenu lovaca na bizone, a kroz snove izazvane glađu negdje na osamljenom izoliranom mjestu Sijuks bi sebi priskrbio ime i duha zaštitnika.

Najveća i najpoznatija prerijska plemena bila su Sioux (Teton ili Lakota, Santee i Yankton ili Nakota i njihovi rođaci Assiniboin; Dhegiha s Kansa, Omaha, Ponca, Quapaw i Osage; Chiwere s Iowa, Oto, Missouri ili Niutachi; Mandan; Hidatsa s Hidatsa i Crow; Comanche; Pawnee; Wichita; Kiowa; Tonkawa; Arapaho; Cheyenne; Sarsi; Blackfoot s Siksika, Kainah i Piegan; Plains Cree i Plains Ojibwa.

Uništenjem bizona na prerijama Sjeverne Amerike plemena koja su živjela na njima konačno su bila uništena, a njihovi ostavi danas žive na rezervatima SAD-a i Kanade.

Apache

Lipan Apache

Plains Apache (Kiowa-Apache)

Arapaho (Arapahoe)

Arikara (Arikaree)

Kainah, Kainai Nation (Káínaa)

Northern Peigan (Aapátohsipikáni)

Blackfeet (Siksika, Siksikáwa)

Piegan (Aamsskáápipikani, Piikáni, Southern Piikáni, Southern Peigan

Oglála (Scatters Their Own)

Itázipčho (Sans Arc)

Húŋkpapȟa (Hunkpapa)

Mnikȟówožu (Miniconjou)

Sihásapa (Blackfoot Sioux)

Oóhenuŋpa (Two Kettles)

Missouri (Niutachi, Missouria

Teyas TX

Wichita i savezna plemena

Literatura

E. Adamson Hoebel, The Plains Indians: A Critical Bibliography. Indiana University Press (December 1977)
Ralph K. Andrist, The Long Death: The Last Days of the Plains Indians

Vanjske poveznice