Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stipe Bilandžić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 469495 od 5. travanj 2022. u 05:07 koju je unio Suradnik01 (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Stipe Bilandžić''' (Glamoč, 1938.Zagreb, 19. veljače 2022.), istaknuti hrvatska politi...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Stipe Bilandžić (Glamoč, 1938.Zagreb, 19. veljače 2022.), istaknuti hrvatski politički emigrant i dugogodišnji veliki borac za Hrvatsku.[1]

Životopis

Rodio se je na području općine Glamoča. Obitelj je potom preselila u Hrvatsku, u Slavoniju. Brat mu je emigrirao u Njemačku 1958. a Stipe je isto napravio 1959. godine. Smjestili su se u Köln gdje se je zaposlio kao socijalni radnik. 1962. godine sudionikom je napada na trgovačku misiju FNRJ u Mehlemu kod Bonna; odgovornost je preuzela organizacija Hrvatsko križarsko bratstvo. Godine 1974. naslijedio je umrlog Maksa Luburića na mjestu predsjednika Hrvatskoga narodnog odpora. Već sljedeće godine jugoslavenska tajna služba UDBA izvršila je atentat na njega dok je bio na poslu. Preživio je zbog pogrješke atentatora koji je ranio Bilandžićeva kolegu Nijemca koji je radio kao knjigovođa. SR Njemačka nije utamničila atentatora kod sebe niti mu sudila, nego ga je izručila Jugoslaviji što je praktično značilo puštanje na slobodu čim je atentator stupio na tlo SFRJ. Atentat je imao posljedice na Bilandžićevo radno mjesto. Zastrašeni državnim terorizmom strane zemlje a radi zaštite kolega na poslu, Bilandžiću su dali otkaz. Progon se je nastavio i sa strane SR Njemačke, koja mu je uskratila skoro sva građanska prava, uključujući i pravo na "neaktivno političko djelovanje". 1976. godine život mu je opet došao u opasnost zbog državno sponzoriranog terorizma koji je činila SFRJ. Mogla ga je SR Njemačka izručiti Jugoslaviji kao dio paketa razmjene. Jugoslavija je nudila SR Njemačkoj četiri njemačka terorista, člana Frakcije Crvene armije u zamjenu ne za isti broj osoba, nego za dvostruko više političkih emigranata podrijetlom s područja Jugoslavije, i to sve hrvatskih. Hrvatsko iseljeništvo po svijetu burno je reagiralo prosvjedima, a zbio se i napad na generalni konzulat SFRJ u Chicagu. Srećom po hrvatske emigrante, nisu bili izručeni, no ostali su živjeti u strahu znajući da im je UDBA ucijenila glavu svakog od njih na 150.000 zapadnonjemačkih maraka. Bilandžić je ostao živiti u Kölnu sve do osamostaljenja Hrvatske. Zadnjih godina života živio je u Zagrebu. Umro je 2022. godine u Zagrebu, a pokopan u Zadru.[1]

Izvori, referencije i bilješke