Mir iz Niša, poznat i kao Mir iz Nisse, mirovni je sporazum potpisan 29. rujna 1739. godine između Osmanskog Sultanata i Ruskog Carstva kojim je okončan Rusko-turski rat.
Pozadina
Rusko-turski rat, 1735. – 1739. je posljedica nastojanja Rusije da dobije Azov i Krim, kao prvi korak ka dominaciji Crnog mora. U nekoliko uspješnim napadima predvođenim vojskovođom Münnichom, Rusi su slomili otpor Krimskog Kanata, prešli rijeku Dnjestar u Moldaviji i 1739. godine umarširali u moldavijsku prijestolnicu Iaşi, koju su zauzeli.
Razvoj događaja
Habsburška Monarhija je ušla u rat 1737. godine na rusku stranu da bi dobila dio osvojenih oblasti, ali je bila primorena sklopiti poseban mir s Turskom, predavši sjevernu Srbiju, sjevernu Bosnu i Olteniju, i omogućivši Osmanlijama da odole ruskom pritisku ka Carigradu. Za uzvrat, sultan priznaje Habsburško carstvo kao službenog zaštitnika svih turskih kršćanskih subjekata (vidi milet), položaj koji je također zahtijevala Rusija.
Posljedice
Austrijsko povlačenje je primoralo Rusiju priznati Mir iz Nisse, odričući se svojih prava na Krim i Moldaviju, kojim joj je dozvoljeno sagraditi luku na Azovu ali ne i graditi utvrđenja tamo niti imati flotu u Crnom moru.
Literatura
- S. J. Shaw (1976), History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Vol.1 Empire of gazis, Cambridge Universiy Press, страна 245.
- Lord Kinross: The Ottoman centuries
- Nicholas Jorga: Geschishte des Ottamanischen, vol 4.