Hermetički red Zlatne zore
Hermetički red Zlatne zore (eng. Hermetic Order of the Golden Dawn), skraćeno Zlatna zora, je hermetički red osnovan u Velikoj Britaniji potkraj 19. stoljeća. Red je prakticirao teurgiju i duhovni razvoj i imao je veliki utjecaj na razvitak Zapadnog okultizma u 20. stoljeću, posebice na učenja Teleme i Wicce.
Po ukidanju Reda 1903. godine nastalo je više redova sljednika, od kojih neki djeluju i danas (Stella Matutina i Alpha et Omega).[1]
Povijest Zlatne zore
Godine 1887. pronađeni su zapisi s uputstvima o izvođenju magijskih i kabalističkih rituala, a iste godine su, u Londonu, slobodni zidari i članovi rozenkrojcerskog društva (S.R.I.A.), William R. Woodman, William W. Westcott i S. L. MacGregor Mathers, osnovali tajno udruženje pod nazivom Zlatna zora.
Zlatna Zora je bila društvo posvećeno filozofskoj, duhovnoj i psihičkoj evoluciji čovječanstva, a bila je uređena da bude škola i muzej znanja, gdje studenti mogu učiti principe okultne znanosti i razne elemente zapadne filozofije te magije. Sustav magije Zlatne Zore uključuje učenje kabale, astrologije, divinacije, unutarnje alkemije, egipatske magije, tarota, vidovitosti i enokijanske magije.[2] Društvo se temeljilo na sustavu inicijacija i hijerarhije slične onima koje prakticiraju u masonskim ložama, s time da su ovdje žene bile ravnopravne muškarcima.
Godine 1888. osnivači su osnovali hram Isis-Urania u Londonu u kojemu su razvijani i provođeni rituali dešifrirani u rukopisima. Prve četiri godine Zlatna zora je djelovala isključivo kao "vanjski red", a tek 1892. aktivira se "unutarnji red" u koji su ušli učenici koji su prošli čitav tečaj i inicijacije "vanjskog reda". Uskoro su osnovani i Ozirisov hram u Weston-super-Mareu, Horusov hram u Bradfordu, te Hram Amon-Raa u Ediburghu, a nekoliko godina kasnije, Mathers je osnovao Ahathorov hram u Parizu.[3]
Do sredine 1890-ih, Zlatna zora se dobro pozicionirala u Velikoj Britaniji, sa preko stotinu članova iz svih klasa viktorijanskog društva. Oko 1897. godine, Wescott prekida sve veze sa Zlatnom zorom, ostavljajući Mathersu potpunu kontrolu. Nato, Mathers postavlja Florence Farr za vođu reda u Engleskoj.
Nesuglasice među članovima Reda pojavile su se zbog nezadovoljstva članova Mathersovim vođenjem Reda, ali i zbog njegovog prijateljstva s Crowleyjem, kojemu je Red odbio odobriti status Adepta Minora. Nato je Mathers samoinicijativno inicirao Crowleyja u Parizu 1900. godine, što je izazvalo sukobe unutar Reda. Članovi londonskog Reda pozvali su Mathersa na odgovornost, a on je smijenio Farr s položaja. Članovi su tada organizirali generalno vijeće i izopćili Mathersa iz Reda.[4]
Raskol u Zlatnoj zori izazvao je izdvajanje hrama Isis-Urania iz Reda, a daljnje razmirice uzrokovale su i Yatesov odlazak. Godine 1903. Red se raspao na frakcije od kojih su, osim osamostaljenog hrama Isis-Urania, važnije bile Stella Matutina i Mathersov Alpha et Omega.
Poznati članovi
Ovdje su nabrojane neke poznate osobe koje su pripadale Zlatnoj zori ili za koje se vjerovalo da joj pripadaju ili da su na neki način povezani s tim redom.
- Aleister Crowley (1875.–1947.), okultist i književnik
- Samuel Liddell MacGregor Mathers (1854.-1918.), okultist i jedan od osnivača Reda
- Bram Stoker (1847.–1912.), irski književnik poznat kao autor gotičkog horor romana Drakula
- Arthur Edward Waite (1857.–1942.), mason i okultni autor
- William Butler Yeats (1865.–1939.), irski pjesnik i dramatičar
Vidi još
Bilješke
Vanjske poveznice
- Zlatna zora na Llewellyn Encyclopedia (engl.)
- Osnovne informacije o Zlatnoj zori (engl.)
- The Golden Dawn Library Project
- The Golden Dawn (engl.)
- Hermetični Red Zlatna Zora na hermetizam.com (hrv.)
- Zlatna Zora na razotkrivanje.net (hrv.)
Nedovršeni članak Hermetički red Zlatne zore koji govori o ezoteriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.