Savar

Ovo je glavno značenje pojma Savar. Za druga značenja pogledajte Savar (razdvojba).

Savar je naselje u središnjem dijelu Dugog otoka, koje se prvi put spominje u 13. stoljeću; nadmorska visina 62 m.

Mjesto je poznato po špilji Strašna peć, prvoj organiziranoj izletničkoj destinaciji ne samo na Dugom otoku već i šire, koju je 1904. godine posjetio i austro-ugarski car Franjo Josip.

U slikovitoj uvali nalazi se otočić spojen kasnijim nasipom s kopnom i na njemu je sakralni objekt nulte kategorije, predromanička crkva sv. Pelegrina (7.-9. stoljeće). Njezin prezbiterij zapravo je predromanička crkvica, brod i sakristija nadograđeni su kasnije. Barokna krstionica s glagoljskim natpisom prenesena je u župnu crkvu koja potječe iz 1670. godine. Nekada je u Savru bio i samostan pustinjaka sv. Antuna opata s crkvom sv. Andrije.

Zahvaljujući razvedenoj obali i bezbrojnim uvalicama, Savrani se bave ribarstvom i turizmom. Savar je poznat po nekadašnjoj eksploataciji kamena koji je poslužio za izgradnju zadarskog rimskog Foruma, palača i crkvi u Rimu i Veneciji, te zgrade UN-a u New Yorku.

Od poznatih osoba u Savru je rođen hrvatski agronom, pjesnik, novinar i dragovoljac Domovinskog rata Stjepan Vladimir Letinić.

Izvori

Nedovršeni članak Savar koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.