Zemljopisne koordinate: 46°39′N 32°35′E / 46.65°N 32.583°E
Herson
| Herson | |
|---|---|
| Херсон | |
| Datoteka:Ukraine Oblast Cherson Verwaltung.jpg Zgrada parlamenta Hersonske oblasti | |
| Država | Datoteka:Flag of Ukraine.svg Ukrajina |
| Osnivanje | 18. lipnja 1778. |
| 1778. | |
| Osnivač | Grigorij Aleksandrovič Potemkin |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Volodimir Saldo |
| Površina | |
| • Ukupna | 135.7 km |
| Koordinate | 46°39′N 32°35′E / 46.65°N 32.583°E |
| Stanovništvo (2007.) | |
| • Entitet | 358 000 |
| Poštanski broj | 73000 |
| Pozivni broj | +380 552 |
| Stranica | www.city.kherson.ua |
| Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value). | |
| Datoteka:Cherson-Ukraine-Map.png Položaj Hersona na karti Ukrajine | |
Herson [1][2](Ukrajinski: Херсон) je grad u južnoj Ukrajini. Glavni je grad i upravno sjedište Hersonske oblasti, s 335 000 stanovnika (popis iz 2008.). Herson je važna luka na Crnom moru, na početku estuarija rijeke Dnipra, u gradu se nalazi značajno brodogradilište.
Povijest
Do 1774., čitav teritorij Hersonske oblasti pripadao je Krimskom Kanatu. Herson je osnovao 1778. knez Grigorij Aleksandrovič Potemkin, po naredbi ruske carice Katarine II.. Nukleus grada je izgrađen na mjestu manje utvrde zvane Aleksandar-Šants. Ime grada Herson potiče od grčke riječi za poluotok Krim (Hersonesos), na kojem je postojala grčka kolonija prije 2 500 god.
Stanovništvo
Po ukrajinskom popisu stanovništva iz 2001. u Hersonu su živjele sljedeće etničke skupine:
Rast stanovništva
| Godina | Stanovništvo |
|---|---|
| 1790. | 24.000 |
| 1926. | 58.000 |
| 1939. | 97.000 |
| 1959. | 158.000 |
| 1981. | 361.000 |
| 2004. | 354.000 |
| 2007. | 329.000 |
Značajne građevine
- Arsenal 1784. g.
- Katedrala (Sobor) Spaski (1781. g. )
- Adžigoljski svjetionik, projekt Vladimira Šukova 1911. g.
Poznate osobe iz Hersona
- Serhij Bondarčuk, sovjetski i ukrajinski filmski redatelj, scenarist i glumac.
- Jevhen Kučerevski, ukrajinski nogometni trener ( vodio klub FK Dnjipro Dnjipropetrovsk umro 2006.)
- Larisa Latinjina, sovjetska gimnastičarka, prva žena osvajačica devet Olimpijskih medalja.
- Moše Šaret, drugi premijer države Izrael (1953.-1955.)
- Sergej Stanišev, premijer Bugarske
- Mircea Ionescu-Quintus, rumunjski liberalni političar i ministar pravosuđa (1991./92.)
- Lav Trocki, revolucionar i marksistički teoretičar.
- Jefim (Jef) Golyscheff (1897.-1970.) slikar i skladatelj povezan sa berlinskomDadom.
- Aleksandar Vasiljevič Suvorov, vojskovođa
Izvori
- ↑ http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=14589
- ↑ Školski atlas, Alpha, Zagreb, 2007, ISBN 978-953-168-254-1 stranica 125
