1859.
◄ | 18. stoljeće | 19. stoljeće | 20. stoljeće | ►
◄ | 1820-ih | 1830-ih | 1840-ih | 1850-ih | 1860-ih | 1870-ih | 1880-ih | ►
◄◄ | ◄ | 1856. | 1857. | 1858. | 1859. | 1860. | 1861. | 1862. | ► | ►►
Arheologija • Arhitektura • Astronomija • Biologija • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Novinstvo • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Šport • Znanost • Željeznički promet
Događaji
- U Rovinju osnovana prva suvremena tiskara Prima Tipografia Istriana, znana kao tiskara obitelji Coana. Bila je ishodištem neprekidnog razvitka tiskane riječi u Istri, otvorivši put zavičajnom nakladništvu, produkciji knjiga i prvih periodičkih publikacija koje dokumentiraju lokalnu povijest, politiku i kulturu.[1]
- 9. svibnja Od eksplozije nakon požara u brodskoj barutani potonuo jedrenjak habsburške mornarice vrste brik Triton ispred lokrumske obale, pri čemu je poginulo 95 mornara.
- 16. rujna – U Frankfurtu na Majni osnovano je Njemačko nacionalno udruženje. Društvo je težilo državnom ujedinjenju Njemačke pod pruskim vodstvom.
- 24. studenog – Charles Darwin objavio je Podrijetlo vrsta.
- Nakon Posavske bune u Carigradu je pola godine zasjedala mješovito muslimansko-kršćansko izaslanstvo. Utvrđen je kompromis koji je bio osnovicom za donijeti Safersku uredbu (Zakon o čiftlucima u Bosni). Predstavljala je važan pomak u poboljšanju općega agrarnog stanja. Utvrđen je odnos između čitluk-sahibija i čitluka, odnosno muslimanskih posjednika/veleposjednika i kmetova. Agrarni odnosi u Bosni su djelimice uređeni, u smislu da je porezna trećina ostala, ali je ukinuto davanje trećine pod zakup što je bio izvorom najvećih zloporaba. Seljak je glede njegovih posjeda, otad ipak trebao uživati pravnu zaštitu na sudu.[2]
Rođenja
- 8. siječnja – Fanny Bullock Workman, američka geografkinja, kartografkinja i istraživačica († 1925.)
- 13. siječnja – Karl Bleibtreu, njemački književnik († 1928.)
- 8. travnja – Edmund Husserl, njemački filozof († 1938.)
- 23. lipnja – Alojz Knafelc, slovenski kartograf i planinar († 1937.)
- 7. srpnja – Marko Došen, hrvatski političar († 1944.)
- 18. listopada – Henri Bergson, francuski filozof († 1941.)
- 15. prosinca – Lazar Ludvig Zamenhof, tvorac međunarodnog jezika esperanta († 1917.)
- 16. prosinca – Wilhelm Grimm, njemački književnik i filolog (* 1786.)
Smrti
- 20. siječnja – Bettina von Arnim, njemačka književnica (* 1785.)
- 21. veljače – Jožef Pichler, slovenski svećenik i pisac (* 1789.)
- 6. svibnja – Alexander von Humboldt, njemački prirodoslovac i istraživač (* 1769.)
- 20. svibnja – Josip Jelačić Bužimski, hrvatski grof, dalmatinsko-hrvatsko-slavonski ban (* 1801.)
- 28. rujna – Carl Ritter, njemački geograf (* 1779.)
Vanjske poveznice
| Datoteka:Commons-logo.svg | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 1859. |
- ↑ G. Krizman: O razvoju crkvenog nakladništva u Istri. Porečka i Pulska biskupija. 16. studenoga 2014. Pristupljeno 7. prosinca 2025.
- ↑ Tado Oršolić: Uloga fra Martina Nedića kod uvođenja porezne trećine 1848. i u posavskoj (oraškoj) buni 1857./58. Croatica Christiana periodica, Vol. 39 No. 75, 2015., str. 117.