Množina tvari je omjer brojnosti jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (NA).[1] Pod jedinke podrazumijevamo atome, ione, molekule.
Množina tvari pokazuje koliko jedinki sadrži neki uzorak (sustav) izraženo u molima.[2]
Množina tvari označava se s n, a njezina je mjerna jedinica mol.
1 mol je množina tvari koja sadrži isto toliko jedinki (čestica) koliko ima atoma u 12 g (0,012 kg) ugljikovog izotopa 12C, odnosno 1 mol je množina tvari koja sadži Avogadrov broj jedinki ili 6,022•1023 jedinki.
Mol je jedna od sedam osnovnim mjernih jedinica u znanosti. Uvedena je posljednja.
Istoznačnica za množinu tvari je količina tvari (engl.: amount of substance, quantity of matter). U udžbenicima kemije uvriježila se množina tvari
Množinu računamo:
Pri čemu je:
Napomena: ? označava vrijednost koja ovisi o zadatku.
Primjeri izračunavanja množine tvari
Pr. 1
Izračunajte množinu tvari klora u 200 g.
|
|
![{\displaystyle n(Cl_{2})={\frac {m(Cl_{2})}{M(Cl_{2})}}={\frac {200~g}{(2\cdot 35,45)\cdot gmol^{-1}}}={\frac {200~g}{70,9~gmol^{-1}}}=2,82~mol}](https://wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/fb7f3871531d9d08f13b13b95148c65c834110b0)
Pr. 2
Izračunaj množinu iona natrija u 0,5 g kuhinjske soli.
|
|
|
![{\displaystyle n(NaCl)={\frac {m(NaCl)}{M(NaCl)}}={\frac {0,5~g}{(22,99+35,45)\cdot gmol^{-1}}}={\frac {0,5~g}{58,44~gmol^{-1}}}=8,56\cdot 10^{-3}~mol}](https://wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/e285f46488c302cacb68a1bc5c44e0fc54fed3e6)
![{\displaystyle NaCl\longrightarrow Na^{+}+Cl^{-}\qquad \Rightarrow \qquad {\frac {n(NaCl)}{n(Na^{+})}}={\frac {1}{1}}\qquad \Rightarrow \qquad n(Na^{+})=n(NaCl)}](https://wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/c84c2d2586938652c6d47242c6af0fe9a66dbc6e)
![{\displaystyle {\begin{alignedat}{2}n(Na^{+})&=n(NaCl)\\&=8,56\cdot 10^{-3}~mol\\\end{alignedat}}}](https://wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/82c59a1aec951221407f376230786269844b3624)
Pr. 3
U uzorku kromova(III) klorida mase 0,08 g izračunaj množinu kloridnih iona.
|
|
|
![{\displaystyle n(CrCl_{3})={\frac {m(CrCl_{3})}{M(CrCl_{3})}}={\frac {0,08~g}{(52,00+3\cdot 35,45)\cdot gmol^{-1}}}={\frac {0,08~g}{158,35~gmol^{-1}}}=5,05\cdot 10^{-4}~mol}](https://wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/9bf9e402eec477d86b29a87e6f0b1ebfc5a523ae)
![{\displaystyle CrCl_{3}\longrightarrow Cr^{3+}+3~Cl^{-}\qquad \Rightarrow \qquad {\frac {n(CrCl_{3})}{n(Cl^{-})}}={\frac {1}{3}}\qquad \Rightarrow \qquad n(Cl^{-})=3\cdot n(CrCl_{3})}](https://wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/eafb18474f1be96102d3a194208b7d5eeb37c2bf)
![{\displaystyle {\begin{alignedat}{2}n(Cl^{-})&=3\cdot n(CrCl_{3})\\&=3\cdot 5,05\cdot 10^{-4}~mol\\&=1,52\cdot 10^{-3}~mol\\\end{alignedat}}}](https://wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/4db508d9705a9f2178d863793b76a674115d5f49)
Vidi
Literatura
- Primjeri 2 i 3 djelomično su preuzeti: A. Petreski, B. Sever, "Zbirka riješenih primjera i zadataka iz opće kemije", PROFIL international, 4. izdanje, Zagreb, 1997.
- Habuš, Tomašić, Liber: "Opća kemija 1 : Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije", 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6, str. 136-138.
Vanjske poveznice
- ↑ [1] IHJJ-Struna:Množina
- ↑ [2] Hrvatska enciklopedija:Količina tvari