Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zakavkazje

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 471892 od 7. travanj 2022. u 12:54 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Zemljovid Kavkaza 1994. godine

Zakavkazje (rus. Закавказье, arm. Հարավային Կովկաս, gruz. სამხრეთი კავკასია), odnosno "područje iza Kavkaza" je geopolitička subregija na području Kavkaza. Obuhvaća područje negdašnjeg SSSR-a, južno od najviših vrhova Velikog Kavkaza. Prostire se između Crnog mora na zapadu i Kaspijskog jezera na istoku, odnosno Ruske Federacije na sjeveru, Irana na jugu i Turske na jugozapadu.

U geografskom smislu regiji pripadaju južni obronci Velikog Kavkaza, cijeli Mali Kavkaz, Kolhidska nizina, Kursko-arakska nizina, Armenska visoravan i Tališki masiv s Lenkoranjskom nizinom. Obuhvaća područje od 186.000 km².

Politički gledana, na ovom prostoru nalaze se tri međunarodno priznate republike: Azerbajdžan, Armenija i Gruzija, dvije samoproglašene i djelomično priznate republike (otcjepljene od Gruzije): Abhazija i Južna Osetija, te jedna de facto nezavisna republika, odcjepljena od Azerajdžana, ali nije međunarodno priznata: Artsakh. Područje je vrlo politički turbulentno zbog učestalih sukoba u Južnoj Osetiji i Artsakhu, kao i zbog nedostatka diplomatskih odnosa između Armenije i Azerbajdžana, koje su "u ratu" od napuštanja SSSR-a.

Regija je bogata naftom i zemnim plinom, manganom, a ima i bogat hidropotencijal. Osobito je pogodna za vinogradarstvo. Armenija i Gruzija se smatraju jednim od najstarijih vinogradarskih područja na svijetu.[1]

Izvori

  1. PREUSMJERI Predložak:Izvori

Vidi još

  1. Hugh Johnson Vintage: The Story of Wine pg 15 Simon & Schuster 1989