Toggle menu
242 tis.
116
19
636,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Aralsko-kaspijska nizina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 505289 od 1. svibanj 2022. u 17:49 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Aralsko-kaspijska nizina
Pogreška pri izradbi sličice:
Karta koja prikazuje prostor Kaspisjkog i Aralskog jezera. Žutom bojom su označene boje njihovih porječja.
LokacijaLua error in Modul:Separated_entries at line 26: attempt to call field 'getArgs' (a nil value).
Geografija
Koordinate47°28′N 52°47′E / 47.46°N 52.78°E / 47.46; 52.78
Lua error in Modul:Separated_entries at line 26: attempt to call field 'getArgs' (a nil value).Lua error in Modul:Separated_entries at line 26: attempt to call field 'getArgs' (a nil value).
VodotokAmu-Darja, Sir-Darja, Ural, Volga

Aralsko-kaspijska nizina je velika ravnica u Središnjoj Aziji koja se prostire oko obala Aralskog jezera i sjevernog dijela Kaspijskog jezera. Prostire kroz Azerbajdžan, Rusiju, Kazahstan, Uzbekistan i Turkmenistan. Sjeverni dio nizine koji se nalazi unutar kaspijskog slijeva zove se Prikaspijska nizina. Pustinjski dio koji se nalazi istočno od Prikaspijske nizine naziva se Turanska nizina. Dio koji se nalazi unutar Azerbajdžana naziva se Kura-Araska nizina.

U mnogim dijelovima Aralsko-kaspijska nizina prevladavaju lesnata i pješčana područja. Navodnjavanje je slabo. Obrađivanje zemlje je moguće samo uz umjetno navodnjavananje. Na području nizine prisutna je suha klima. Vegetacija je rijetka. Mnoga slana jezera su preostala nakon isušivanja slanog kontinentskog mora. Stalne tekuće vode izostajaju. Postoju samo mali vodotoci koji su nastaju nakon kiše i snijega.

Vidi još

Literatura