Barski trikonhos

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 404515 od 2. siječnja 2022. u 04:04 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige))
Skoči na:orijentacija, traži
Datoteka:Barski trikonhos iz 6. vijeka.jpg
Barski trikonhos iz 6. stoljeća

Barski trikonhos je naziv za ostatke ranokršćanske crkve iz 6. stoljeća. Trikonhos je grčka riječ koja označava crkvenu građevinu s osnovom u obliku trolista, koju čine tri polukružne apside s polukalotama. [1] Nalazi se u urbanom gradskom jezgru grada Bara (naselje Topolica) i ujedno je najstariji, do sada poznati, kršćanski objekt u Crnoj Gori. [2]

Povijest

Crkva je sagrađena krajem 5. stoljeća, na ostatcima neke starije antičke građevine. To je vrijeme vladavine bizanstkog cara Justinijana. Građevina je bila spomen kapela nekog velikodostojnika s grobnicom u apsidi, kojoj je kasnije dodan vanjski narteks. Zvonik i atrij su trajali sve do 9. stoljeća, kada je crkva najvjerojatnije uništena. Očuvani zidovi te crkvene građevine dugački su oko 1 metar. Nekoliko puta su vršena arheološka istraživanja i pronađeni su fragmenti dekorativne kamene plastike i velike ranokršćanske nekropole. [3] Pretpostavlja se da je ovdje u drugoj polovici 12. stoljeća nastao i Ljetopis popa Dukljanina, najznačajnije književno-povijesno djelo srednjeg vijeka na ovim prostorima. Drugo moguće mjesto nastanka Ljetopisa je Samostan sv. Marije ratačke. Trikonhos je u blizini katoličke konkatedrale sv. Petra, [4] ali za razliku od nje, oltarom je okrenut ka istoku, što je ranokršćanski običaj koji je u pravoslavnoj crkvi do danas očuvan. Srpska pravoslavna crkva u okviru manifestacije Dani svetog Jovana Vladimira u Baru ima običaj služiti liturgiju na ovom mjestu. [5]

U blizini Bara ima još ostataka ranokršćanskih crkava. Poznata je ranokršćanska crkva Svih Svetih na Velikom Pijesku iz 6. stoljeća, [6] kao i ostatci ranokršćanske crkve u Zaljevu (5.-6. stoljeće). 25. rujna 2019. Tahir Alibašić je odlikovan od Nadvladike (Arhiepiskopa - Nadbiskupa) cetinjskog i Mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića jer je životom branio zatrpavanje ostataka ranokršćanske crkve u Zaljevu. [7]

Galerija

Izvori