Darko Juka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 427888 od 13. ožujka 2022. u 17:03 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (brisanje nepotrebnih znakova)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir književnik

Darko Juka (Mostar, 30. studenoga 1981.), hrvatski je književnik, novinar, kolumnist, istaknuti kulturni i društveni djelatnik, stručnjak za komunikacije i odnose s javnošću.

Životopis

Hrvatski književnik, diplomirani novinar, PR-ovac, kolumnist, istaknuti kulturni i društveni djelatnik Darko Juka rođen je 30. studenoga 1981. godine u Mostaru, u kojemu se i školovao, završivši OŠ S.S. Kranjčevića (1996.) i Gimnaziju fra Grge Martića (2000.) te diplomiravši novinarstvo (2005.) pri Filozofskomu fakultetu Sveučilišta u Mostaru, kao prvi naraštaj novoosnovanoga četverogodišnjeg Studija novinarstva.

Odmah po upisu na fakultet (2000.), zapošljava se na Hrvatskoj radiopostaji Mostar, gdje je proveo dvije i pol godine, radeći prvotno kao spiker, a onda kao novinar i radijski voditelj, usporedo pišući za splitsku Slobodnu Dalmaciju (2001.-2003.) i za mostarski Dnevni list (2001.). Najdulje se, od mnoštva hrvatskih tiskovina i elektroničkih medija s kojima je surađivao, zadržao radeći kao novinar-izvjestitelj za zagrebački Večernji list (2004.-2009.), nakon kojega prihvaća ponudu Uprave Aluminija d.d. Mostar i 2009. sklapa poslovni odnos s tim najvećim bosanskohercegovačkim izvoznikom, ustrojivši im Odjel korporativnih komunikacija i marketinga čijim je direktorom bio do rujna 2019. godine.

Osim knjige ''Priručnik za novinske novinare'' (Matica hrvatska, Čitluk, 2007.)[1][2], Darko Juka je autorom i triju zbirki poezije: ''Sjetni tragovi'' (Osobna naklada, Mostar, 2003.), ''Usud tišine''[3] (Gral, Široki Brijeg, 2005.) i ''Teštamentum''[4][5] (Matica hrvatska, Mostar, 2020.), potom knjige kolumni ''Jukine crtice''[6][7] (Matica hrvatska, Mostar, 2020.) i knjige memoarskih proznih zapisa ''Krikovi sjećanja''[8][9] (Matica hrvatska, Mostar, 2020.). Ozbiljan trag u književnosti Juka ostavlja i poetskim i proznim zapisima koje mu objavljuju u Vijencu Matice hrvatske (Zagreb)[10][11], Motrištima Matice hrvatske (Mostar), Osvitu Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne (Mostar) i u Hrvatskomu slovu (Zagreb).[12]

Aktivirajući se na polju odnosa s javnošću, uspješno implementira znanstvene i praktične postulate odnosa s javnošću u rad jedne od najuspješnijih bh. tvrtki, kako na izgradnji korporativnoga brenda i ugleda, tako i na osobito naglašenomu polju društveno-odgovornoga poslovanja svjetski poznate tvornice. Jukin je rad vrjednovan i međunarodno te mu je Prva međunarodna konferencija za odnose s javnošću u Jugoistočnoj Europi, ''PRO.PR Conference'', 2015. godine dodijelila prestižnu nagradu ''PRO.PR Globe Award''[13], ''za osobit doprinos razvitku procesa upravljanja komunikacijama i odnosima s javnošću''.[12]

Juka je u javnosti osobito prepoznatljiv kao kulturni djelatnik, u prvomu redu kao dugogodišnji ravnatelj umjetničke Galerije ''Aluminij'' u Mostaru, zahvaljujući kojoj je Mostaru osigurao uživanje u radovima niza velikana likovne umjetnosti, ujedno predano pomažući afirmaciju likovnih, književnih i glazbenih stvaratelja mlađega naraštaja. Zapažen je i kao urednik i voditelj televizijske emisije ''Kulturno, s Darkom Jukom''[14] te kao autor oštrih kolumni u kojima se dotiče kulture, povijesti, politike, ali i društvenih devijacija[15]. Dobitnikom je prve nagrade Hrvatskoga slova ''Dubravko Horvatić'' za najbolje prozno djelo objavljeno u 2020. godini[16], a tom uglednom hrvatskom književnom nagradom ovjenčan mu je ulomak iz knjige ''Krikovi sjećanja''. Za rad na kulturnomu planu, Matica hrvatska dodijelila mu je Kristalnu maticu ''Vjekoslav Šutej'' (2013.)[15] i Veliku povelju Matice hrvatske Mostar[15] za promociju i afirmaciju kulture u Gradu na Neretvi (2017.).[12]

Urednikom, suurednikom, autorom, suautorom i ocjenjivačem je više monografija, časopisa, brošura, likovnih kataloga i mrežnih stranica.

Članom je Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne[12] i Matice hrvatske Mostar. Živi i djeluje u rodnomu gradu.

Djela

  • ''Sjetni tragovi'' (Osobna naklada, Mostar, 2003.);
  • ''Usud tišine'' (''Gral'', Široki Brijeg, 2005.)[3];
  • ''Priručnik za novinske novinare'' (Matica hrvatska, Čitluk, 2007.)[1][2];
  • ''Teštamentum'' (Matica hrvatska, Mostar, 2020.)[4][5];
  • ''Jukine crtice'' (Matica hrvatska, Mostar, 2020.)[6][7];
  • ''Krikovi sjećanja'' (Matica hrvatska, Mostar, 2020.)[8][9].

Nagrade

Misli

  • Iskustvo rata strahovito sraste s psihom i osobnošću onoga tko ga proživi. Sve ono čega sam tada polovično bio svjestan, i tuge i ponosa, i smrti i života, i svjedočenja krajnjemu ljudskom i krajnjemu neljudskom, kasnije se iskristaliziralo u odrastanju. Posebno je osjetljivo djetetu suočiti se s tako snažnim poremećajem života i okretanjem naglavce osnovnih vrijednosti, obezvrjeđivanjem života i dostojanstva pojedinca i društva… Osobno, godine su trebale proći dok sam se oslobodio okova toga iskustva i jednostranoga promatranja svijeta u kojemu živim i radim, ali nije niti čudno kada iskustva dječje igre, namjesto na igralištu, doživljavaš u skloništu, slušajući detonacije i puščano štektanje, svjedočiš prvomu glasu o pogibiji drage osobe, ranjavanju druge… Nužno je, stoga, kasnije (kroz rast) iskustvo susreta i razgovora s ljudima širokih pogleda koji ispravno vrjednuju i koji su svjesni svoje nesavršenosti pa čitavoga života uče, nužno je mlade upoznati s knjigama, umjetnošću i, prije svega, propitivanjem svega. Začahurena promatranja svijeta iz usko postavljenih granica u nenačitanim umovima dovela su nas, kao društvo, u stanje u kojemu jesmo. Ne ću odustati to silovito razbijati, kao svoj dug onima koji su meni pomogli premostiti osobne nedostatke, i kao obvezu prema svojoj djeci.[17]
  • Iz rakursa pripadnika hrvatskoga naroda, osobito me prestravljuje što smo, suočeni s činjenicom da smo politički i biološki na rubu opstanka, da smo pod (ne)kamufliranom represijom muslimansko-bošnjačke unitarističke politike, srpske interesne političke ''empatije'' i uznapredovanoga nastojanja (s)micanja hrvatskoga nacionalnog i političkog bića iz BiH, osuđeni na zbijanje u nacionalne i stranačke torove. Tu upadamo u opasnu zamku vladanja narodom koje nastupa umjesto političkoga upravljanja državnim i društvenim procesima. U nastojanju pružanja otpora stvarnoj prijetnji fizičkoga nestanka, zatvaramo se u krugove uskih misli. Svakoga onoga tko traži širinu to snažno frustrira i, kao posljedicu, imamo bijeg čitavih obitelji u tuđinstvo, u potrazi za nekakovom boljom budućnosti za potomstvo.[18]
  • Sve sam manje slijep nad činjenicom da je Hrvatima u BiH, još tamo 1994., dodijeljena uloga potrošne šahovske figure odnosno pješaka kojega je lako mobilizirati, koji je pripravan na istrčavanje i kojega je, kada okolnosti to zatraže, lako žrtvovati. Nažalost, i mi smo sami, osuđeni na povijesnu žudnju za hrvatskom državom, tu ulogu prihvatili i naučeno ju i dalje igramo. Čini mi se kako smo, kao nacionalna i politička zajednica, još uvijek nedozreli za progledavanje i sudbonosno usmjeravanje svoje snažne domoljubne strasti prema svojoj hrvatskoj zemlji koja je, stjecajem bremenitih povijesnih okolnosti, danas ostala izvan suvremenih državnih granica Republike Hrvatske i koja je autohtono, povijesno, kulturološki i identitetski uistinu našom. Pitate koliko sam povezan s Republikom Hrvatskom? Hrvatska je moja Domovina, ali i ta je sirota hrvatska zemlja na kojoj živim moja Domovina i njezina joj djeca ne smiju odrediti ulogu šahovskoga pješaka! Ona je u mojim očima kraljica koja je zavrijedila puno pravo na svoj kvadratić na našemu zajedničkom nacionalnom crveno-rujnom polju![18]
  • Svakomu onomu tko ''diše'' poeziju, pišući ju ili čitajući ju, ne treba posebno pojašnjavati zašto je lakše napisati britku kolumnu, čak i priču ili roman, negoli u par kratkih stihova jedne pjesme kanalizirati uzburkano more emocija, ukrotiti bujicu svega onoga što želi poteći iz srca, uma, ljutnje, bijesa, strasti, požude… Oni koji osjećaju moju poeziju znadu kako ju prožima i pitko-nježni ljubavni stih, i erotično-plamteći izrijek strasti, i romantičarski domovinski zanos, i osuđujući srok spram izdanosti i nepravde, i uznemirujuća sociološko-filozofsko-religijska misao, i narativ mojega beskrajnog traganja za vrlinama iskrenosti i pravičnosti u međuljudskim odnosima. Tu ne mislim na umirujuće kontemplativne i dosadno jednolične nirvana-doline. Moja utopija je potpuna strast u iskrenosti. Ne dao Bog da svi mislimo jednako, ali i u prijeporima, ma koliko ih ostrašćeno argumentirali, tražim čovjeka koji su izdignuo iz kaljuže omalovažavanja, snishodljivosti, samodopadnosti, licemjerstva, izdaje i laži.[19]
  • Umjetnost je besmrtna! Okolnosti, vrijeme i (anti)ljudi mogu ju usporiti, ali nema toga predatora (ni virusa ni čovjeka) koji bi ljudsko stvaralaštvo mogao zatrijeti. Sve u čovječanstvu može zamrijeti, osim stvaralačkoga nagona odabranih. On će naći načina probiti se u danas povelikoj masi zastranjenja i iskoračiti u ono što će biti dijelom civilizacijskoga naslijeđa.[19]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 "Oslobođenje". http://www.u17704981.onlinehome-server.com/article/312733. http://www.u17704981.onlinehome-server.com/article/312733 Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  2. ↑ 2,0 2,1 "Google Books". https://books.google.ba/books/about/Priru%C4%8Dnik_za_novinske_novinare.html?id=tOlaMwEACAAJ&redir_esc=y. https://books.google.ba/books/about/Priru%C4%8Dnik_za_novinske_novinare.html?id=tOlaMwEACAAJ&redir_esc=y Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  3. ↑ 3,0 3,1 "Miljenko.info". http://www.miljenko.info/index.php/knjigozori/prosudbe-knjizevnost/1012-otiskivanje. http://www.miljenko.info/index.php/knjigozori/prosudbe-knjizevnost/1012-otiskivanje Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  4. ↑ 4,0 4,1 "Logovita". http://www.logovita.ba/poezija/6205-testament-9789958979088.html. http://www.logovita.ba/poezija/6205-testament-9789958979088.html Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  5. ↑ 5,0 5,1 "Alfa". https://naklada-alfa.ba/artikal?id=3591. https://naklada-alfa.ba/artikal?id=3591 Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  6. ↑ 6,0 6,1 "Logovita". http://www.logovita.ba/proza/6203-jukine-crtice-9789958979095.html. http://www.logovita.ba/proza/6203-jukine-crtice-9789958979095.html Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  7. ↑ 7,0 7,1 "Alfa". https://naklada-alfa.ba/artikal?id=3590. https://naklada-alfa.ba/artikal?id=3590 Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  8. ↑ 8,0 8,1 "Logovita". http://www.logovita.ba/proza/6204-krikovi-sjecanja-9789926479008.html. http://www.logovita.ba/proza/6204-krikovi-sjecanja-9789926479008.html Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  9. ↑ 9,0 9,1 "Alfa". https://naklada-alfa.ba/artikal?id=3592. https://naklada-alfa.ba/artikal?id=3592 Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  10. ↑ "Vijenac". https://www.matica.hr/vijenac/682/Nagnuh%20se%20u%20sebe/. https://www.matica.hr/vijenac/682/Nagnuh%20se%20u%20sebe/ Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  11. ↑ "Vijenac". https://www.matica.hr/vijenac/391/Prst%20%C5%A1utnje/. https://www.matica.hr/vijenac/391/Prst%20%C5%A1utnje/ Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  12. ↑ 12,0 12,1 12,2 12,3 "DHK HB". http://www.dhkhb.org/clan/312. http://www.dhkhb.org/clan/312 Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  13. ↑ 13,0 13,1 "PRO.PR". https://awards.pro-pr.com/darko-juka/. https://awards.pro-pr.com/darko-juka/ Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  14. ↑ "YouTube". https://www.youtube.com/watch?v=Dm3cLXL-wIE. https://www.youtube.com/watch?v=Dm3cLXL-wIE Pristupljeno 26. listopada 2020. 
  15. ↑ 15,0 15,1 15,2 15,3 15,4 "Poskok.info". https://poskok.info/plemeniti-kavgadzija-pera/. https://poskok.info/plemeniti-kavgadzija-pera/ Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  16. ↑ 16,0 16,1 "Večernji list". https://www.vecernji.ba/kultura/darko-juka-dobitnik-knjizevne-nagrade-dubravko-horvatic-1487154. 24. travnja 2021.. https://www.vecernji.ba/kultura/darko-juka-dobitnik-knjizevne-nagrade-dubravko-horvatic-1487154 Pristupljeno 26. travnja 2021. 
  17. ↑ "Pogled.ba". http://m.pogled.ba/clanak/darko-juka-sto-drzim-svojim-grcevito-i-bezuvjetno-cuvam-i-branim/106835. http://m.pogled.ba/clanak/darko-juka-sto-drzim-svojim-grcevito-i-bezuvjetno-cuvam-i-branim/106835 Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  18. ↑ 18,0 18,1 "Akademija Art". https://akademija-art.hr/2020/09/01/intervju-sa-mostarskim-novinarom-i-knjizevnikom-darkom-jukom/. https://akademija-art.hr/2020/09/01/intervju-sa-mostarskim-novinarom-i-knjizevnikom-darkom-jukom/ Pristupljeno 23. listopada 2020. 
  19. ↑ 19,0 19,1 "Dnevni.ba". https://dnevni.ba/2020/05/27/intervju-darko-juka-moja-utopija-je-potpuna-strast-u-iskrenosti/?fbclid=IwAR09CzTHgkMCblMmdwq2HEZTeHy1VjYMi38jWNNGO7IB3iDXr4poMnPFm58. https://dnevni.ba/2020/05/27/intervju-darko-juka-moja-utopija-je-potpuna-strast-u-iskrenosti/?fbclid=IwAR09CzTHgkMCblMmdwq2HEZTeHy1VjYMi38jWNNGO7IB3iDXr4poMnPFm58 Pristupljeno 23. listopada 2020. 

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Darko_Juka&oldid=427888"