Zell am See | |||
---|---|---|---|
Pogled na grad i jezero | |||
|
|||
Nadimak: Zell | |||
Koordinate: 47°19′N 12°48′E / 47.317°N 12.8°E | |||
Država | Austrija | ||
Savezna država | Salzburg | ||
Kotar (Bezirk) | Zell am See | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Peter Padourek[1] (ÖVP) | ||
Površina | |||
- Kopno | 55,14 km2 | ||
Visina | 750 m | ||
Stanovništvo (2017.) | |||
- Grad | 9.949[2] | ||
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 5700 | ||
Pozivni broj | 06542 | ||
Gradovi prijatelji | Vellmar | ||
Službena stranica http://www.zellamsee.salzburg.at | |||
Zemljovid | |||
Gradska karta | |||
Zell am See (bav. Zöi am See), grad u austrijskoj saveznog državi Salzburg od 9.949 stanovnika.[3]
Grad je i administrativni centar istoimenog kotara, i izuzetno popularno turističko mjesto.
Zemljopis
Zell am See leži u Salzburgu u istoimenoj kotlini Kitzbühelskih Alpi koja povezuje Saalfelden na sjeveru sa rijekom Salzach na jugu. Zell am See je udaljen 100 km istočno od Innsbrucka i oko 30 km sjeveroistočno od planine Grossglockner.
Susjedne općine
Viehhofen |
Saalfelden i Maishofen | Maria Alm |
Piesendorf | Kaprun | Bruck an der Großglocknerstraße |
Povijest
8. stoljeće
Još u 8. stoljeću se taj kraj zvao - Bisontio, po keltskom plemenu Ambisont, koje je živjelo na obalama Zellerskog jezera, iz njihovih vremena pronađeni su brojni ulomci keramički ulomci iz brončanom doba i mjesta gdje su talili bakar.
Negdje oko 740. po nalogu salzburgškog biskupa Johannesa I. u taj kraj su se doselili redovnici i osnovali naselje, koje je nominalno pripadalo Bavarskom vojvodstvu. To naselje je prvi put dokumentirano 743. pod imenom Cella in Bisonzio. Cella na latinskom znači ćelija (misli se samostansku), iz nje je kasnije preko czel - cell došlo do njemačkog imena zell.
Srednji vijek
Tokom srednjeg vijeka stanovnici su se bavili trgovinom kao posrednici mjenjajući sol za robu iz Mediterana koju su donosili trgovci iz Venecije. Zell se tako razvio u tom poslu da je 1357. dobio status trgovišta. Kasnije je obnovljeno rudarstvo pa je tako 1611. iskopano 400 tona bakra iako je to već bilo bitno manje, jer su se nalazišta iscrpila.
16. stoljeće
U vrijeme velike seljačke bune po njemačkim krajevima 1526., taj kraj je bio poprište velikih bitaka protiv jedinica Švapske lige. Pa iako sami stanovnici Zella nisu sudjelovali u buni, nakon dobrih 200 godina, brojni protestanti su protjerani iz Pinzgaua po nalogu princa-nadbiskupa grofa Leopolda Antona von Firmiana.
19. stoljeće
Za vrijeme napoleonskih ratova - 1800. Zell am See su okupirale jedinice francuske vojske. Nakon provedene sekularizacije salzburgške nadbiskupije, odlukom Bečkog kongresa 1816. grad je pripao Austrijskom Carstvu. Od 1850. Zell am See je zajedno sa susjednim Saalfeldenom postao administrativni centar tadašnjeg Okruga (njem. Bezirk) Pinzgau, zalaganjem njegovog agilnog gradonačelnika Josef Salzmann na kraju je cijela administracija preseljena u Zell am See.[4]
Na razvoj mjesta jako je utjecalo otvaranje željezničke pruge Salzburg - Tirol (Giselabahn) 30. srpnja .1875., jer je otad Zell am See postao poznato ljetovalište. Agilni gradonačelnik je puno doprinio popularizaciji mjesta, ali je istovremeno gradio i planinarske staze, i pomogao je da se otvaraju hoteli i pansioni za goste.
Status grada
Zell am See je dobio status grada 24. siječnja 1928.[5]
Stanovništvo
Statistika promjena broja stanovništva grada Zell am See. (1869. – 2017.) <timeline> Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:650 height:300 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:11000 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:1000 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:250 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1869 text: 1869 bar:1880 text: 1880 bar:1890 text: 1890 bar:1900 text: 1900 bar:1910 text: 1910 bar:1923 text: 1923 bar:1934 text: 1934 bar:1939 text: 1939 bar:1951 text: 1951 bar:1961 text: 1961 bar:1971 text: 1971 bar:1981 text: 1981 bar:1991 text: 1991 bar:2001 text: 2001 bar:2006 text: 2006 bar:2011 text: 2011 bar:2013 text: 2013 bar:2016 text: 2016 bar:2017 text: 2017
PlotData=
color:barra width:25 align:left bar:1869 from:0 till: 1521 bar:1880 from:0 till: 1795 bar:1890 from:0 till: 1932 bar:1900 from:0 till: 2381 bar:1910 from:0 till: 2616 bar:1923 from:0 till: 2904 bar:1934 from:0 till: 3857 bar:1939 from:0 till: 4286 bar:1951 from:0 till: 6651 bar:1961 from:0 till: 6455 bar:1971 from:0 till: 7524 bar:1981 from:0 till: 7937 bar:1991 from:0 till: 8760 bar:2001 from:0 till: 9638 bar:2006 from:0 till: 9875 bar:2011 from:0 till: 9568 bar:2013 from:0 till: 9573 bar:2016 from:0 till: 9764 bar:2017 from:0 till: 9949
PlotData=
bar:1869 at: 1521 fontsize:S text: 1.521 shift:(-10,5) bar:1880 at: 1795 fontsize:S text: 1.795 shift:(-10,5) bar:1890 at: 1932 fontsize:S text: 1.932 shift:(-10,5) bar:1900 at: 2381 fontsize:S text: 2.381 shift:(-10,5) bar:1910 at: 2616 fontsize:S text: 2.616 shift:(-10,5) bar:1923 at: 2904 fontsize:S text: 2.904 shift:(-10,5) bar:1934 at: 3857 fontsize:S text: 3.857 shift:(-10,5) bar:1939 at: 4286 fontsize:S text: 4.286 shift:(-10,5) bar:1951 at: 6651 fontsize:S text: 6.651 shift:(-10,5) bar:1961 at: 6455 fontsize:S text: 6.455 shift:(-10,5) bar:1971 at: 7524 fontsize:S text: 7.524 shift:(-10,5) bar:1981 at: 7937 fontsize:S text: 7.937 shift:(-10,5) bar:1991 at: 8760 fontsize:S text: 8.760 shift:(-10,5) bar:2001 at: 9638 fontsize:S text: 9.638 shift:(-10,5) bar:2006 at: 9875 fontsize:S text: 9.875 shift:(-10,5) bar:2011 at: 9568 fontsize:S text: 9.568 shift:(-10,5) bar:2013 at: 9573 fontsize:S text: 9.573 shift:(-10,5) bar:2016 at: 9764 fontsize:S text: 9.764 shift:(-10,5) bar:2017 at: 9949 fontsize:S text: 9.949 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:"Izvor: Statistik Austria"
</timeline>
Znamenitosti
Najveća znamenitosti grada je crkva svetog Hipolita koja svoje korijene ima iz vremena Celle in Bisonzio. U sakristiji se nalaze skulpture koje datiraju iz rimskih vremena.[5] Njen današnji izgled je barokiziran jer je 1770. teško oštećena, tako da je njen najstariji dio kameni romanički zvonik.
Gradovi prijatelji
Literatura
- Rainer Hochhold: (njemački) Cella in Bisontio - Zell im Pinzgau - Zell am See. Eine historische Zeitreise. Zell am See, 2013, ISBN 978-3-200-03385-6
Izvori
- ↑ Gradonačelnik
- ↑ Stanovništvo, zellamsee.salzburg.at, pristupljeno 5. ožujka 2018.
- ↑ "Austria: Salzburg" (engl.). City population. http://www.citypopulation.de/php/austria-salzburg.php Pristupljeno 06. siječnja 2016.
- ↑ Brojevi
- ↑ 5,0 5,1 "Geschichte von Zell am See, povijest Zell am Seea" (njemački). Zell am See. http://www.zellamsee.salzburg.at/system/web/sonderseite.aspx?menuonr=220940378&detailonr=220940378 Pristupljeno 29. studenog 2016
- ↑ Gradovi prijatelji