Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Distrikt Dmanisi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 425804 od 9. ožujak 2022. u 11:02 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (engl > Eng oznaka)
Distrikt Dmanisi
დმანისის მუნიციპალიტეტი
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Površina
 - Ukupna 1198.8 km² [1] [2]
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 28.034
 - Gustoća 23.39 st./km²
Vremenska zona Gruzijsko vrijeme (UTC+4)
Službena stranica http://www.dmanisi.com.ge
Zemljovid
Distrikt Dmanisi na karti Gruzije
Distrikt Dmanisi na karti Gruzije

Distrikt Dmanisi na karti Gruzije

Distrikt Dmanisi (gru. დმანისის მუნიციპალიტეტი) je gruzijski distrikt, u regiji Kvemo Kartli. Glavni grad distrikta je arheološko nalazište Dmanisi. Od 1917. distrikt je bio dio distrikta Tfilisi sve do 1930., kada postaje dio distrikta Tsalak. 1933. postaje samostalni gruzijski distrikt. Dmanisi na istoku graniči sa distriktom Bolnisi, na sjeveru sa Tsalkom, na zapadu s Ninotsmindom, dok je na jugu granica s Armenijom.

Zemljopis

Pedologija

Zemljopisnoj raznolikosti Distrkta Dmanisi pridonosi geografski smještaj u blizini vulkanske visoravni. Radi tog smještaja, veći dio tla je vulkanskog podrijetla i time vrlo plodno i pogodno ta poljoprivredu, dok manji dio čine šljunak i morenski nanosi. U zapadnom dijelu općine nalazi se vulkanski greben Javakheti, građen uglavnom od bazalta, nastao opsežnim širenjem Euroazijske i Arapske tektonske ploče. Većina tla i stijena je kredne starosti i vulkanskog ili mineralnog podrijetla, a na izgled i veličinu su utjecale erozije tla, reljef, oborine, temperature i prirodni procesi. [3] Kviriketisa se nalazi između planina i visoravni Gometi. Visoravan Gometi nalazi se na nadmorskoj visini od 1250-1350 metara, a prema jugozapadu se visina povećava na 1400-1450 metara. Na zapadu visoravan je zatvorena planinom Javakheti, na sjeveru planinom Kviriketi, na istoku sa rijekom Khrami, a na jugu poljima i livadama. Na rubovima visoravni Imetsqreba, zbog izlijeva lave, nakupio se sloj jezerskog sedimenta. [3] Rijeka Mashavera i njezini pritoci presijecaju visoravan Gomreti i dolinu, ponegdje na dubini 10-500 metara.

Vode

Najveća rijeka distrikta je Mashavera, ukupne dužine 66 km [4], a prosječni protok vode 8 m3/s. [4] Mashavera izvire na istočnim obroncima rijeke Javakheti na nadomskoj visini od 2125 metara. Njezin desni pritok, rijeka Khrami, utječe u nju i putuje sjevernom granicom sa distriktom Tsalki. Drugi važniji pritoci su joj Shakhmarlo, Sarpdere i Moshevani.

Klima

Distrikt Dmanisi ima umjereno toplu vlažnu klimu s hladnim zimama i toplim ljetima. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od -10 °C, a najtopliji srpanj s prosječnom temperaturom od +15 °C. Klimu distrikta karakterizira malo oborina, 600-850 mm godišnje. Najviše oborina padne u svibnju, a najmanje u prosincu. Ljeti su česti grmljevniski pljuskovi s tučom. Temperaturna amplituda se povećava, a oborine smanjuju od zapada prema istoku, zbog udaljavanja od Crnog mora i kontinentalnosti. [5]

Stanovništvo

Dmanisi, jedini grad i središte distrikta

Distrikt Dmanisi ima 56 naselja, od kojih Dmanisi jedini ima status grada. 2002. stanovništvo distrikta imalo je 28.034 žitelja, dok se 2012. broj žitelja smanjio na 27.600, što je odraz veće stope smrtnosti i iseljavanja. U gradu Dmanisiju živi 3.600 stanovnika [6], dok u ruralnim područjima živi preostalih 24.000 stanovnika, iz čega se zaključuje da većina stanovnika (87 %) živi na selu. Gustoća naseljenosti je iznad državnog prosjeka i iznosi oko 23 st./km². [5]

Gospodarstvo

Većina prihoda ostvari se u primarnim djelatnostima (poljoprivreda, ovčarstvo, povrtlarstvo), zbog kojih je jako razvijena prehrambena industrija. Primarne djelatnosti su i glavni prioriteti razvoja distrikta. Od ostalih se djelatnosti ističu mala trgovina i kućanske usluge.



Izvori

  1. Gruzijski statistički zavod, Volumen I - prvi nacionalni popis stanovništva 2002. godine rezultati (gru.)
  2. Отдел по вопросам работы советов президиума верховного совета Грузинской ССР, Грузинская ССР, Административно-территориальное деление на 1 января 1987 года, Издание пятое. Издательство Сабчота Сакартвело. Тбилиси, 1988., стр. 30 (rus.)
  3. 3,0 3,1 ლევან მარუაშვილი, საქართველოს ფიზიკური გეოგრაფია (საქართველოს სსრ ბუნებრივი პირობების ზოგადი დახასიათება და რეგიონული აღწერილობა), ცოდნა, 1964.
  4. 4,0 4,1 ადგილობრივი შესაძლებლობების გაზრდა და რეგიონული თანამშრომლობის გაღრმავება კლიმატის ცვლილებასთან ადაპტირებისა და ბიომრავალფეროვნების დაცვის მიზნით საქართველოსა და სამხრეთ კავკასიაში:ბოლნისის მუნიციპალიტეტის საბაზისო კვლევა: წინასიტყვაობა: 1.3. ჰიდროგრაფიული ქსელი, გვერდზე 7
  5. 5,0 5,1 პროგრამა — საქართველოს რეგიონებში კლიმატის ცვლილებისა და ზემოქმედების შერბილების ზომების ინსტიტუციონალიზაცია
  6. Statistical Yearbook Of Georgia, 2009- des Nationalen Statistikbüros Georgiens (englisch, georgisch; ohne Städte in Abchasien und Südossetien)

Unutarnje poveznice

Vanjske poveznice