Mate Košćina: razlika između inačica
Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati) |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
| rođeno ime = Matej Maria Stipan Košćina | | rođeno ime = Matej Maria Stipan Košćina | ||
| slika = | | slika = | ||
| datum rođenja = [[19. rujna]] [[1886.]] | | datum rođenja = [[19. rujna]] [[književnost u 1886.|1886.]] | ||
| mjesto rođenja = [[Metković]] | | mjesto rođenja = [[Metković]] | ||
| datum smrti = [[10. travnja]] [[1950.]] | | datum smrti = [[10. travnja]] [[književnost u 1950.|1950.]] | ||
| mjesto smrti = [[Split]] | | mjesto smrti = [[Split]] | ||
| čin = | | čin = | ||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
}} | }} | ||
'''Dr. Mate Košćina''' ([[Janjina]], [[19. rujna]] [[1886.]] – [[Split]], [[10. travnja]] [[1950.]]), bio je [[hrvatska|hrvatski]] odvjetnik, književnik i [[politika|političar]], po zanimanju [[doktor]] [[pravo|prava]] te je obnašao dužnost [[Dodatak:Popis metkovskih gradonačelnika|upravitelja (načelnika) općine Metković]] od 1932. do 1936. godine. | '''Dr. Mate Košćina''' ([[Janjina]], [[19. rujna]] [[politika u 1886.|1886.]] – [[Split]], [[10. travnja]] [[politika u 1950.|1950.]]), bio je [[hrvatska|hrvatski]] odvjetnik, književnik i [[politika|političar]], po zanimanju [[doktor]] [[pravo|prava]] te je obnašao dužnost [[Dodatak:Popis metkovskih gradonačelnika|upravitelja (načelnika) općine Metković]] od 1932. do 1936. godine. | ||
== Životopis == | |||
Polazio je gimnaziju na [[Sušak]]u, tri godine sjemenište u [[Dubrovnik]]u, a maturirao 1906. u [[Split]]u. Završio je pravo u [[Beč]]u 1912. godine, nakon čega je radio kao odvjetnik, prvo u [[Konjic]]u, potom je bio odvjetnički vježbenik u [[Metković]]u od 1912. do 1915. godina, a nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskoga rata]] od 1918. radi kao odvjetnik u [[Trogir]]u. Doktorirao je pravo na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]] temeljem [[rigoroz]]a 31. listopada 1923. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=KOŠĆINA, Mato. Hrvatski biografski leksikon (1983. – 2025.), mrežno izdanje|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/koscina-mato| publisher =Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb|access-date=2026-03-24|website=hbl.lzmk.hr}}</ref> Uz pravnički rad bavio se i književnošću te društvenim pitanjima svoga vremena.<ref>{{Citiranje weba|title=Knjiga Mate Košćine predstavljena u Metkoviću|url=http://arhiva.metkovic.hr/vijest2.asp?vijest=9600|access-date=2026-03-24|website=metkovic.hr}}</ref> | Polazio je gimnaziju na [[Sušak]]u, tri godine sjemenište u [[Dubrovnik]]u, a maturirao 1906. u [[Split]]u. Završio je pravo u [[Beč]]u 1912. godine, nakon čega je radio kao odvjetnik, prvo u [[Konjic]]u, potom je bio odvjetnički vježbenik u [[Metković]]u od 1912. do 1915. godina, a nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskoga rata]] od 1918. radi kao odvjetnik u [[Trogir]]u. Doktorirao je pravo na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]] temeljem [[rigoroz]]a 31. listopada 1923. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=KOŠĆINA, Mato. Hrvatski biografski leksikon (1983. – 2025.), mrežno izdanje|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/koscina-mato| publisher =Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb|access-date=2026-03-24|website=hbl.lzmk.hr}}</ref> Uz pravnički rad bavio se i književnošću te društvenim pitanjima svoga vremena.<ref>{{Citiranje weba|title=Knjiga Mate Košćine predstavljena u Metkoviću|url=http://arhiva.metkovic.hr/vijest2.asp?vijest=9600|access-date=2026-03-24|website=metkovic.hr}}</ref> | ||
| Redak 62: | Redak 63: | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | |||
{{ | |||
{{GLAVNIRASPORED:Košćina, Mate}} | {{GLAVNIRASPORED:Košćina, Mate}} | ||
Posljednja izmjena od 25. ožujak 2026. u 19:38
| Dr. Mate Košćina | |
|---|---|
| Upravitelj (načelnik) Metkovića | |
| trajanje službe 1932. – 1936. | |
| Prethodnik | Miće Jeramaz |
| Nasljednik | Cvjetko Pavlović |
| Rođenje | 19. rujna 1886. |
| Smrt | 10. travnja 1950. |
Dr. Mate Košćina (Janjina, 19. rujna 1886. – Split, 10. travnja 1950.), bio je hrvatski odvjetnik, književnik i političar, po zanimanju doktor prava te je obnašao dužnost upravitelja (načelnika) općine Metković od 1932. do 1936. godine.
Životopis
Polazio je gimnaziju na Sušaku, tri godine sjemenište u Dubrovniku, a maturirao 1906. u Splitu. Završio je pravo u Beču 1912. godine, nakon čega je radio kao odvjetnik, prvo u Konjicu, potom je bio odvjetnički vježbenik u Metkoviću od 1912. do 1915. godina, a nakon Prvog svjetskoga rata od 1918. radi kao odvjetnik u Trogiru. Doktorirao je pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu temeljem rigoroza 31. listopada 1923. godine.[1] Uz pravnički rad bavio se i književnošću te društvenim pitanjima svoga vremena.[2]
Pripadao je skupini "Hrvatsko-srpska napredna omladina", koja je u Splitu 1923. objavila program "narodnoga jedinstva Hrvata i Srba" te borbe "proti klerikalizmu". Ta stajališta odražavala su se u njegovim književnim i publicističkim člancima. U mladosti se približio južnoslavenskom integralističkom pokretu, toj je ideji ostao odan u kasnijim fazama života, zbog svoga jugoslavenstva posebno je dobro stajao za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, kada je kao kao lojalist bio gradonačelnik Metkovića od 1932. do 1936. godine.[3]
Književni radovi
- Iz moje bilježnice, 1902.
- Suor’ Maria Immacolata, Zagreb 1917., češki prijevod, Prag, 1927.
- Priče o strašnom vitezu i gradu sazidanom od sanja
- Autobiografija nepoznatog patriote
Objavljivao je književne radove u časopisima:
- Hrvatska misao (prilog Novi vienac, 1905.)
- Sijelo (1905. – 1906.)
- Novi list (1906.)
- Pokret (1906. – 1907.)
- Hrvatski đak (1907.)
- Savremenik (1911., 1914., 1916. – 1917., 1919.)
- Sloboda (1911.)
- Narodni list (1917.)
- Ilustrovane novosti (1918.)
- Narodne novine (1918.)
- Jadran (1919.)
- Život (1920.)
Povijesne i političke članke objavljivao je u časopisima:
- "Narodni preporod u Dalmaciji" u časopisu Zvono, prilog Hrvatskomu pokretu, i Zora, (Beč — Prag, 1911.)
- Sloboda (1908., 1911. – 1912.)
- Zvono (1910.)
- Hrvatski đak (1911.)
- Hrvatski narod (1911.)
- Hrvatski pokret (1911.)
- Pučka sloboda (1911.)
- Slobodna misao (1911.)
- Slovenski jug (Beograd, 1911.)
- Val (1911.)
- Zora (1911.)
- Knjiga za sokolsko selo (1937. – 1939.)
- Amerikanski Srbobran (Pittsburgh, 1938.)
Prevodio s talijanskoga (G. D’Annunzio, "Episkop i druge novele", Zagreb, 1914., s Vinkom Bulićem; L. Zuccoli, "Strelica u slabinama", Zagreb, 1919.).
Potpisivao se s "Košćina M. B.", "M. K.", te, pretpostavlja se, pseudonimom "Slobodni mislilac".
Izvori
- ↑ KOŠĆINA, Mato. Hrvatski biografski leksikon (1983. – 2025.), mrežno izdanje. hbl.lzmk.hr 0. Pristupljeno 2026-03-24.
- ↑ Knjiga Mate Košćine predstavljena u Metkoviću. metkovic.hr 0. Pristupljeno 2026-03-24.
- ↑
• Nepoznat parametar:
publication-date