Einsteinov sindrom: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Einsteinov sindrom''' je [[Neurologija|neurološka]] [[dijagnoza]] na [[Spektar autizma|autističnom spektru]] koja se pojavljuje u [[Djetinjstvo|djetinjstvu]]. | |||
Često se uspoređuje s [[Aspergerov sindrom|Aspergerovim sindromom]] jer su slični po njihovim karakteristikama. | Često se uspoređuje s [[Aspergerov sindrom|Aspergerovim sindromom]] jer su slični po njihovim karakteristikama. | ||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
# https://www.adiva.hr/zdravlje/logopedija/einsteinov-sindrom-kod-djece/ | # https://www.adiva.hr/zdravlje/logopedija/einsteinov-sindrom-kod-djece/ | ||
# https://ordinacija.vecernji.hr/budi-sretan/sretno-dijete/einsteinov-sindrom-istina-ili-mit/ | # https://ordinacija.vecernji.hr/budi-sretan/sretno-dijete/einsteinov-sindrom-istina-ili-mit/ | ||
[[Kategorija:Pervazivni razvojni poremećaji]] | |||
Posljednja izmjena od 9. veljača 2026. u 01:52
Einsteinov sindrom je neurološka dijagnoza na autističnom spektru koja se pojavljuje u djetinjstvu.
Često se uspoređuje s Aspergerovim sindromom jer su slični po njihovim karakteristikama.
Povijest
Pojam "Einsteinov sindrom" po prvi put je upotrijebio američki ekonomist i pisac Thomas Sowell u svojem djelu "Einsteinov Sindrom: Bistra djeca koja zakašnjelo govore"("The Einstein Syndrome: Bright Children Who Talk Late"). Dijagnozu je imenovao po Albertu Einsteinu jer je on kao dijete progovorio s tri godine, ali pokazao izrazito veliku darovitost sa strane znanosti i glazbe.
Karakteristike i dijagnoza
Karakteristike
Kao neurološka dijagnoza, Einsteinov sindrom ima behavioralne karakteristike usko vezane uz djetetov mozak. Njene karakteristike su zakašnjeli govorno-komunikativni razvoj u djetetu, repetetivni pokreti, sklonost maštarenju i socijalnom udaljavanju od drugih ljudi i izrazita nadarenost u drugim poljima znanja(kao što su glazba, tehnologija i znanost, u nekim slučajevima čak i književnost).
Dijagnoza
Da bi se ovakav sindrom dijagnosticirao, dijete mora prvo proći kroz razne psihološke testove. Zbog prvotnog zakašnjelog govora i izbjegavanju socijalnog kontakta, u mnogim slučajevima se prvo sumnja na autizam kao izvornu dijagnozu, no to nije uvijek tako. Prema znanstvenom istraživanju dr. Stephena Camarate, 1 od 9 ili 10 djece progovore kasno, dok 1 od 50 ili 60 djece pokazuje simptome poremećaja autističnog spektra(PAS).
Poznati s dijagnozom
Najpoznatija osoba s dijagnosticiranim Einsteinovim sindromom jest Albert Einstein, po kojem je dijagnoza i nazvana.
Možda malo manje poznata, no i ne manje važna osoba s dijagnosticiranim Einsteinovim sindromom jest Kaya M. McConnell, hrvatsko-američka pjevačica, klaviristica i spisateljica.