Ilija Smiljanić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
Istaknuo se, zajedno s braćom Filipom († 1656.), Smiljanom († 1687.) i Markom († 1693.)<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/smiljanic Smiljanić – Hrvatska enciklopedija]</ref>, u [[mletačko-turski ratovi|mletačko-turskim sukobima]] sredinom [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Zbog zasluga u ratu, [[Mlečani|mletačke vlasti]] dodijelile su mu [[1648.]] godine naslove serdara i harambaše.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/smiljanic-ilija Ilija Smiljanić – Hrvatska enciklopedija]</ref> Istaknuo se u uspješnim vojnim akcijama na osmanskim teritorijima u Lici, [[Krbava|Krbavi]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]], gdje je ostvario niz povjeda nad [[Turci]]ma, osobito u bitkama kraj [[Zvonigrad]]a i [[Bilaj]]a (1649.), [[Korlat]]a (1651.), [[Lišane Ostrovičke|Ostrovice]] (1652.) te [[Udbina|Udbine]] i [[Livno|Livna]] (1653.). | Istaknuo se, zajedno s braćom Filipom († 1656.), Smiljanom († 1687.) i Markom († 1693.)<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/smiljanic Smiljanić – Hrvatska enciklopedija]</ref>, u [[mletačko-turski ratovi|mletačko-turskim sukobima]] sredinom [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Zbog zasluga u ratu, [[Mlečani|mletačke vlasti]] dodijelile su mu [[1648.]] godine naslove serdara i harambaše.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/smiljanic-ilija Ilija Smiljanić – Hrvatska enciklopedija]</ref> Istaknuo se u uspješnim vojnim akcijama na osmanskim teritorijima u Lici, [[Krbava|Krbavi]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]], gdje je ostvario niz povjeda nad [[Turci]]ma, osobito u bitkama kraj [[Zvonigrad]]a i [[Bilaj]]a (1649.), [[Korlat]]a (1651.), [[Lišane Ostrovičke|Ostrovice]] (1652.) te [[Udbina|Udbine]] i [[Livno|Livna]] (1653.). | ||
Pri jednom od pohoda je zarobio djevojku Fatu iz bogate muslimanske obitelji. Prekrštena je u rimokatoličanstvo i dobila je ime Kata i Ilija ju je oženio. Sama činjenica prelaska na rimokatoličanstvo te još niz inih pokazatelja pokazuje da je obitelj Smiljanića bila rimokatolička, nasuprotv neargumentiranim (veliko)srpskim osporavanjima. Zbog nanizanih vojnih pothvata, Mlečani su ga nagradili i kućom. Ostatci Smiljanićeve kuće su i danas vidljivi pokraj novog tradicijskog dijela zadarske tržnice.<ref name=bojišnica>(): [https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/ravni-kotari-su-bili-vazna-bojisnica-u-kandijskom-ratu/ '' Ravni kotari su bili važna bojišnica u Kandijskom ratu '']. Zadarski list. 2. veljače 2020. Pristupljeno 20. siječnja 2026.</ref> | Pri jednom od pohoda je zarobio djevojku Fatu iz bogate muslimanske obitelji. Prekrštena je u rimokatoličanstvo i dobila je ime Kata i Ilija ju je oženio. Sama činjenica prelaska na rimokatoličanstvo te još niz inih pokazatelja pokazuje da je obitelj Smiljanića bila rimokatolička, nasuprotv neargumentiranim (veliko)srpskim osporavanjima. Zbog nanizanih vojnih pothvata, Mlečani su ga nagradili i kućom. Ostatci Smiljanićeve kuće su i danas vidljivi pokraj novog tradicijskog dijela zadarske tržnice.<ref name=bojišnica>(): [https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/ravni-kotari-su-bili-vazna-bojisnica-u-kandijskom-ratu/ '' Ravni kotari su bili važna bojišnica u Kandijskom ratu '']. Zadarski list. 2. veljače 2020. Pristupljeno 20. siječnja 2026.{{odlična}}</ref> | ||
Poginuo je na području Velebita, prilikom jednog od pokušaja prodora u Liku.<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/46252/ Ilija Smiljanić – Proleksis enciklopedija]</ref> Napali su Gračac, a vraćao s prema Krupi skukpa s poznatim vojskovođom [[Janko Mitrović|Jankom Mitrovićem]]. Upali su u zasjedu. Navodno ga je ubio Vlah u turskoj službi Radojica Mrkić. Mrkića su Mlečani osudili na galiotanje zbog ubojstva, a Smiljanić ga je oslobodio. Mjesto gdje je Smiljanić poginuo označeno je i nalazilo se na zemljovidima, te je ostalo zabilježenim na austrijskom vojnom zemljovidu iz 1766. godine.<ref name=bojišnica/> | Poginuo je na području Velebita, prilikom jednog od pokušaja prodora u Liku.<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/46252/ Ilija Smiljanić – Proleksis enciklopedija]</ref> Napali su Gračac, a vraćao s prema Krupi skukpa s poznatim vojskovođom [[Janko Mitrović|Jankom Mitrovićem]]. Upali su u zasjedu. Navodno ga je ubio Vlah u turskoj službi Radojica Mrkić. Mrkića su Mlečani osudili na galiotanje zbog ubojstva, a Smiljanić ga je oslobodio. Mjesto gdje je Smiljanić poginuo označeno je i nalazilo se na zemljovidima, te je ostalo zabilježenim na austrijskom vojnom zemljovidu iz 1766. godine.<ref name=bojišnica/> | ||
Posljednja izmjena od 20. siječanj 2026. u 04:51
| Ilija Smiljanić | |
|---|---|
| Opći životopisni podatci | |
| Datum smrti | 5. studenog 1654. |
| Mjesto smrti | Vučjak na Velebitu |
| Nacionalnost | rimokatolički Morlak |
| Državljanstvo | mletačko |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Čin | serdar, harambaša |
| Ratovi | Kandijski rat |
Ilija Smiljanić (? – Vučjak na Velebitu, 5. studenog 1654.), hrvatski protuosmanski ratnik, serdar i harambaša iz serdarske obitelji Smiljanić. Za vrijeme Kandijskoga rata (1645. – 1669.) nanio je niz poraza Osmanlijama u Dalmaciji i Lici. Opjevan je kao narodni junak i ustanik u brojnim narodnim pjesmama.[1]
Istaknuo se, zajedno s braćom Filipom († 1656.), Smiljanom († 1687.) i Markom († 1693.)[2], u mletačko-turskim sukobima sredinom 17. stoljeća. Zbog zasluga u ratu, mletačke vlasti dodijelile su mu 1648. godine naslove serdara i harambaše.[3] Istaknuo se u uspješnim vojnim akcijama na osmanskim teritorijima u Lici, Krbavi i Dalmaciji, gdje je ostvario niz povjeda nad Turcima, osobito u bitkama kraj Zvonigrada i Bilaja (1649.), Korlata (1651.), Ostrovice (1652.) te Udbine i Livna (1653.).
Pri jednom od pohoda je zarobio djevojku Fatu iz bogate muslimanske obitelji. Prekrštena je u rimokatoličanstvo i dobila je ime Kata i Ilija ju je oženio. Sama činjenica prelaska na rimokatoličanstvo te još niz inih pokazatelja pokazuje da je obitelj Smiljanića bila rimokatolička, nasuprotv neargumentiranim (veliko)srpskim osporavanjima. Zbog nanizanih vojnih pothvata, Mlečani su ga nagradili i kućom. Ostatci Smiljanićeve kuće su i danas vidljivi pokraj novog tradicijskog dijela zadarske tržnice.[4]
Poginuo je na području Velebita, prilikom jednog od pokušaja prodora u Liku.[5] Napali su Gračac, a vraćao s prema Krupi skukpa s poznatim vojskovođom Jankom Mitrovićem. Upali su u zasjedu. Navodno ga je ubio Vlah u turskoj službi Radojica Mrkić. Mrkića su Mlečani osudili na galiotanje zbog ubojstva, a Smiljanić ga je oslobodio. Mjesto gdje je Smiljanić poginuo označeno je i nalazilo se na zemljovidima, te je ostalo zabilježenim na austrijskom vojnom zemljovidu iz 1766. godine.[4]
Izvori
- ↑ Ilija Smiljanić – Hrvatski opći leksikon
- ↑ Smiljanić – Hrvatska enciklopedija
- ↑ Ilija Smiljanić – Hrvatska enciklopedija
- ↑ 4,0 4,1 (): Ravni kotari su bili važna bojišnica u Kandijskom ratu . Zadarski list. 2. veljače 2020. Pristupljeno 20. siječnja 2026.
- ↑ Ilija Smiljanić – Proleksis enciklopedija