Bitka za Izačić-grad 1836.: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Bitka za Izačić-grad''' 1836.<ref name=domoljub>Boris Trnski: [https://hrvatska-povijest.hr/hrvatska-vojna-povijest-ignjat-civic-hrvatski-general-domoljub-i-dobrocinitelj/ ''HRVATSKA VOJNA POVIJEST –  Ignjat Čivić, hrvatski general, domoljub i dobročinitelj '']. Hrvatska povijest. 3. listopada 2025. Pristupljeno 24. studenoga 2025.{{napraviti}}</ref><ref>[https://vikici.ba/kako-su-spaljeni-izacic-i-vikici-1836-godine/]</ref><ref>[https://marinknezovic.info/wp-content/uploads/2021/05/prep_hrvatska_bih.pdf]{{odlična}}</ref><ref>[https://hrcak.srce.hr/file/461004]</ref>
{{Bitka  
| naziv        = Ratovi na karlovačkoj granici 1815. — 1846.
| slika        =
| opis slike  =
| vrijeme      = [[2. srpnja]] [[1836.]]
| sukob        = Ratovi na karlovačkoj granici 1815. — 1846.
| mjesto      = [[Izačić]]
| ishod        = habsburška pobjeda
| strana1      = [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|25px|border]] [[Habsburška Monarhija]]<br>[[File:Coat of Arms of Kingdom of Croatia.svg|21px]] [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatsko Kraljevstvo]]  
| strana2      = [[File:Flag of the Ottoman Empire (Thicker Crescent).svg|25px|border]] [[Tursko Carstvo]]  
| zapovjednik1 = Franz Georg Dominik von Waldstätten
| zapovjednik2 =
| postrojbe1  =
| postrojbe2  =
| gubitci1    = 140 poginulih i teško ranjenih
| gubitci2    = oko 500 poginulih
}}


[[Kategorija:Bitke]]
'''Bitka za Izačić-grad''' [[1836.]] je bila upadna akcija habsburških postrojba protiv turskih snaga na području [[Turska Hrvatska|Tursrke Hrvatske]].<ref>[https://vikici.ba/kako-su-spaljeni-izacic-i-vikici-1836-godine/]</ref><ref name=prep/><ref>Željko Holjevac: [https://hrcak.srce.hr/file/461004 ''Sukobi na karlovaćko-bosanskoj granici (1815.-1846.)'']. Podplješivički graničari 6 − 2022.{{napraviti}}</ref>
 
== Okolnosti ==
Do sredine 18. stoljeća tvrđava Izačić izrasla je u jedno od jačih tvrđava ovog kraja. Posadu je činilo 300 ljudi uz topničku potporu dvaju većih i četiriju manjih topova. <ref>Igor Pečenković: [https://www.kulturnonaslijedjeusk.ba/bs/clanak/izacic-stari-grad/49 ''Izačić stari grad '']. Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa USK. 17. prosinca 2024. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref>
 
Bitka pripada u vremenu 19. stoljeća, poslije Napoleonskih ratova, kad u općoj percepciji prestalo vrijeme borba s Turcima. No i u tim desetljećima izbijali su okršaji na hrvatsko-turskoj granici. Najčešća narav im je bila da su to bili pljačke i upadi, poduzimale su ih obije strane i bile su stalnom pojavom. Ovi su izgredi ponekad eskalirali u prave bitke sa desetcima i stotinama mrtvih te su imali obilježja pravog "[[mali rat|malog rata]]" što se prvenstveno odnosi na granicu Hrvatske i Cazinske krajine.<ref name=prep>Marin Knezović: [https://marinknezovic.info/wp-content/uploads/2021/05/prep_hrvatska_bih.pdf ''Preporodna Hrvatska i BiH 1835.-1849.'']. FFZG. Magistarski rad., str. 138. u pdf-u. Marinknezovic.info{{odlična}}</ref>
 
Zbog pustih turskih provala u Liku, general [[Franz Georg Dominik von Waldstätten]](<ref>[https://de.wikipedia.org/wiki/Franz_Georg_Dominik_von_Waldst%C3%A4tten]{{napraviti}}</ref><ref>[https://de.wikipedia.org/wiki/Waldst%C3%A4tten_(Adelsgeschlecht)]</ref>) zapovijedio je 1836. otočkom pukovniku Čoliću poduzeti [[kazneni pohod|kazneni]] vojni pohod u Bosnu.<ref>[https://www.vrilo-mudrosti.hr/vremeplov.htm ''Lički vremeplov'']. Vrilo mudrosti. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref> Povod za napad na Izačić bilo je ubojstvo habsburškog graničara u noći 9. na 10. lipnja 1836. godine. Habsburška vojska odlučila je napasti pogranično mjesto Izačić, a predvodio ju je general Waldstätten.<ref>[https://vikici.ba/kako-su-spaljeni-izacic-i-vikici-1836-godine/ ''Kako su spaljeni Izačić i Vikići 1836. godine'']. Vikići portal. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref> Represalija protiv Izačića bila je jedna od većih, a osobno ju je predvodio general Waldstätten.<ref name=represalije>Kristina Milković: [https://hrcak.srce.hr/file/101534 '' Represalije protiv Podzvizda 1845. godine. Fenomen četovanja i maloga rata u kasnim krajiškim društvima na hrvatsko-bosanskoj granici'']. Povijesni prilozi 40./2011. {{odlična}}</ref>{{is|202.}}<ref>Radoslav Lopašić: [https://archive.org/details/bihac_i_bihacka_krajina_1890-radoslav_lopasic/page/n197/mode/2up ''Bihać i bihaćka krajina'']. Matica hrvatska, Zagreb, 1890. Archive.org.{{odlična}}</ref>
 
== Posljedice ==
Nakon Waldstättenove odmazde preko Izačića nije bilo znatnijih izgreda na granici do 1843. godine.<ref name=represalije/>{{is|202.}}
 
== Zanimljivosti ==
U bitci se iskazao budući hrvatski general u habsburškoj vojsci [[Ignjat Čivić Rohrski]], onda tek poručnik. Bitku je sam oslikao na velikom platnu te ga 1850. darovao tek osnovanom Društvu za jugoslavensku povjesnicu u Zagrebu..<ref name=domoljub>Boris Trnski: [https://hrvatska-povijest.hr/hrvatska-vojna-povijest-ignjat-civic-hrvatski-general-domoljub-i-dobrocinitelj/ ''HRVATSKA VOJNA POVIJEST –  Ignjat Čivić, hrvatski general, domoljub i dobročinitelj '']. Hrvatska povijest. 3. listopada 2025. Pristupljeno 24. studenoga 2025.</ref><ref name=hbl> ČIVIĆ, Ignjat Rohrski. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 1.12.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/civic-ignjat-rohrski-pisac>.</ref><ref name=pš>Nikola Cik: [https://podravske-sirine.com.hr/arhiva/3837 ''Ignjat (Vatroslav) Čivić pl. Rohrski (1802.-1865.) '']. Podravske širine.  9. kolovoza 2016. Pristupljeno 1. prosinca 2025.</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
{{Bitke Hrvata i Osmanlija}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Izačić-grad}}
[[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]
[[Kategorija:Vojna povijest 19. stoljeća]]
[[Kategorija:Osmanske bitke]]
{{coord|44.871823|15.782901|display=title}}

Inačica od 3. prosinac 2025. u 04:44

Ratovi na karlovačkoj granici 1815. — 1846.
sukob: Ratovi na karlovačkoj granici 1815. — 1846.
Vrijeme 2. srpnja 1836.
Mjesto Izačić
Ishod habsburška pobjeda
Sukobljene strane
Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg Habsburška Monarhija
Pogreška pri izradbi sličice: Hrvatsko Kraljevstvo 		Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (Thicker Crescent).svg Tursko Carstvo
Zapovjednici
Franz Georg Dominik von Waldstätten
Gubitci
140 poginulih i teško ranjenih oko 500 poginulih

Bitka za Izačić-grad 1836. je bila upadna akcija habsburških postrojba protiv turskih snaga na području Tursrke Hrvatske.[1][2][3]

Okolnosti

Do sredine 18. stoljeća tvrđava Izačić izrasla je u jedno od jačih tvrđava ovog kraja. Posadu je činilo 300 ljudi uz topničku potporu dvaju većih i četiriju manjih topova. [4]

Bitka pripada u vremenu 19. stoljeća, poslije Napoleonskih ratova, kad u općoj percepciji prestalo vrijeme borba s Turcima. No i u tim desetljećima izbijali su okršaji na hrvatsko-turskoj granici. Najčešća narav im je bila da su to bili pljačke i upadi, poduzimale su ih obije strane i bile su stalnom pojavom. Ovi su izgredi ponekad eskalirali u prave bitke sa desetcima i stotinama mrtvih te su imali obilježja pravog "malog rata" što se prvenstveno odnosi na granicu Hrvatske i Cazinske krajine.[2]

Zbog pustih turskih provala u Liku, general Franz Georg Dominik von Waldstätten([5][6]) zapovijedio je 1836. otočkom pukovniku Čoliću poduzeti kazneni vojni pohod u Bosnu.[7] Povod za napad na Izačić bilo je ubojstvo habsburškog graničara u noći 9. na 10. lipnja 1836. godine. Habsburška vojska odlučila je napasti pogranično mjesto Izačić, a predvodio ju je general Waldstätten.[8] Represalija protiv Izačića bila je jedna od većih, a osobno ju je predvodio general Waldstätten.[9]:202.[10]

Posljedice

Nakon Waldstättenove odmazde preko Izačića nije bilo znatnijih izgreda na granici do 1843. godine.[9]:202.

Zanimljivosti

U bitci se iskazao budući hrvatski general u habsburškoj vojsci Ignjat Čivić Rohrski, onda tek poručnik. Bitku je sam oslikao na velikom platnu te ga 1850. darovao tek osnovanom Društvu za jugoslavensku povjesnicu u Zagrebu..[11][12][13]

Izvori

  1. ↑ [1]
  2. ↑ 2,0 2,1 Marin Knezović: Preporodna Hrvatska i BiH 1835.-1849.. FFZG. Magistarski rad., str. 138. u pdf-u. Marinknezovic.info0
  3. ↑ Željko Holjevac: Sukobi na karlovaćko-bosanskoj granici (1815.-1846.). Podplješivički graničari 6 − 2022. x
  4. ↑ Igor Pečenković: Izačić stari grad . Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa USK. 17. prosinca 2024. Pristupljeno 3. prosinca 2025.
  5. ↑ [2] x
  6. ↑ [3]
  7. ↑ Lički vremeplov. Vrilo mudrosti. Pristupljeno 3. prosinca 2025.
  8. ↑ Kako su spaljeni Izačić i Vikići 1836. godine. Vikići portal. Pristupljeno 3. prosinca 2025.
  9. ↑ 9,0 9,1 Kristina Milković: Represalije protiv Podzvizda 1845. godine. Fenomen četovanja i maloga rata u kasnim krajiškim društvima na hrvatsko-bosanskoj granici. Povijesni prilozi 40./2011. 0
  10. ↑ Radoslav Lopašić: Bihać i bihaćka krajina. Matica hrvatska, Zagreb, 1890. Archive.org.0
  11. ↑ Boris Trnski: HRVATSKA VOJNA POVIJEST – Ignjat Čivić, hrvatski general, domoljub i dobročinitelj . Hrvatska povijest. 3. listopada 2025. Pristupljeno 24. studenoga 2025.
  12. ↑ ČIVIĆ, Ignjat Rohrski. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 1.12.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/civic-ignjat-rohrski-pisac>.
  13. ↑ Nikola Cik: Ignjat (Vatroslav) Čivić pl. Rohrski (1802.-1865.) . Podravske širine. 9. kolovoza 2016. Pristupljeno 1. prosinca 2025.
v •  • u
Hrvatsko-osmanski ratovi
Primarni sudionici: Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo  · Mletačka Republika  · Habsburška Monarhija · Osmansko Carstvo
14. st
Nikopolje (1396.)
15. st
Kampanja Matije Korvina u Bosni  · Lašva 1415.  · Ostrovica 1454.  · Glina 1478. Brod Zrinski na Uni  · Bitka na Uni  · Vrpile 1491.  · izvore Kupe 1491.  · Jajce 29. svibnja 1463.  · Jajce 25. prosinca 1463.  · Krbava 1493.
16. st
Dubica 1513.  · Novigrad 1515.  · Jajce 1518.  · Plješevica 1520.  · Knin 1522.  · Skradin -- Jajcu 1525.  · Jajce 1527. -- Mohač 1526. -- Belaj 1526.  · Beč 1529.  · Kiseg 1532. -- opsada Ostrovice -- Klis 1537.  · Katzianerova vojna (Gorjani 1537.) · Pešta 1542. -- Đurđevac 1554. -- Hrastovica 1558. - Moslavina -- Klana 1559. -- Žirovica 1560. -- Hrastovica 1561. -- Slatina 1562. -- Obreška 1565. -- Krupa 1565. -- Gyula 1566.-- Opsada Sigeta 1566.  · osmanski napad na Korčulu/Hvar/Vis/Brač 1571.  · Lepant 1571. -- Budački 155. -- Zrin 1577. -- Gvozdansko 1578. -- Drežnik 1578. -- Grabrovnik -- Klis 1583.  · Slunj 1584. -- Ivanić -- Čanjevo 1590.  · Bihać 1592.  · Brest 1592.  · Sisak 1593.  · Klis 1596. -- Brest 1596.
17. st
Velika Kaniža 1601. -- Kandijski rat 1645. – 1669. (Novigrad 1646. -- Turanj -- Biograd -- Makarsko primorje 1646.) -- Šibenik 1647.  · Gračac 1647. -- Klis 1648.  · Slunj 1649.  · Kostajnica 1651. -- Perušić 1655. -- Novi Zrin (lipanj 1663., 27. stu, 13. kol 1663.)  · Makarsko primorje 1663. -- Jurjeve Stijene 1663.  · Zimska vojna Nikole VI Zrinskog 1663.-1664. -- opsada Novog Zrina 1664. -- Monošter 1664.  · Virovitica 1684. -- Osijek 1685. -- Mohač 1687.  · Sokolovac 1689. -- Udbina 1689. -- Požega 1689. -- Slankamen 1691.  · Bihać 1697. -- Senta 1697.
18. st
Sinj 1715.  · Petrovaradin 1716. -- Novi 1717.  · Šturlić 1788.  · Drežnikgrad 1788.  · Bosanska Gradiška 1788.  · Dubica 1788.  · Cetingrad 1790.  · Bosanski Novi 1788. -- Cetingrad 1790.
19. st
Kladuša  · Cetin  · Izačić 1836.  · Brekovica  · Ostrovica  · Kulen Vakuf  · Prosičeni kamen  · Tržac  · Podzvizd  · Cetingrad
Hrvatske vojne postrojbe
Osmanske vojne postrojbe

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bitka_za_Izačić-grad_1836.&oldid=633865"