m Zamjena teksta - '[[Okruzi Srbije' u '[[Okruzi u Srbiji' |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 140: | Redak 140: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju [[Srbi]] i [[Rusini]] iz [[Ruski Krstur|Ruskog Krstura]] i [[Kucura|Kucure]], zatim [[Slovaci]] iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1939. | Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju [[Srbi]] i [[Rusini]] iz [[Ruski Krstur|Ruskog Krstura]] i [[Kucura|Kucure]], zatim [[Slovaci]] iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje. | ||
1909. je osnovana mjesna Hrvatska čitaonica, ali svoju zgradu nije imala. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1918. je u Kraljevini SHS. 1918. je krenula gradnja zgrade za Hrvatsku čitaonicu, a dovršena je 1925. godine. 1921. je sproveden popis stanovništva i Šid je imao 5288. Usprkos tome, katolička župa kojoj je pripadao je bila u susjednom selu Gibarcu koji je imao 952 stanovnika. 1925., kad se obilježavalo tisućljeće Hrvatskoga Kraljevstva, u Šidu nije bilo katoličke crkve, nego je proslava bila u prostorijama čitaonice. Nešto prije 1932. prostorije Hrvatske čitaonice su poslužile kao [[župni dvor]], a poslije je izgrađena župna crkva Presvetoga Srca Isusova. <ref name=proslave>Katarina Čeliković: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/39488A/proslave-u-petrovaradinu-i-sidu/ '' Proslave u Petrovaradinu i Šidu'']. Hrvatska riječ, Subotica. 7. studenoga 2025. Pristupljeno 28. studenoga 2025.</ref> | |||
Od 1939. do 1941. je dio Banovine Hrvatske. 1941. je ušao u sastav [[Nezavisna država Hrvatska|NDH]]. | |||
== Stanovništvo == | == Stanovništvo == | ||
Inačica od 28. studeni 2025. u 03:12
| Šid | |||
|---|---|---|---|
_-_%C5%A0id_(main_street).JPG) | |||
|
|||
| Koordinate: 45°07′N 19°13′E / 45.117°N 19.217°E | |||
| Država | Srbija | ||
| Pokrajina | Vojvodina | ||
| Okrug | Srijemski okrug | ||
| Općina | Šid | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 47.4 km² | ||
| Visina | 113 m | ||
| Stanovništvo (2002.) | |||
| - Grad | 16.311 | ||
| - Gustoća | 344 st./km² | ||
| Poštanski broj | 22239 | ||
| Pozivni broj | 022 | ||
| Registarska oznaka | ŠI/ШИ | ||
| Zemljovid | |||
  Šid | |||
Šid je grad i općina u zapadnom Srijemu (Vojvodina, Srbija), smješten na padinama Fruške gore.
Šid je voćarsko- vinogradarski kraj. Pored poljoprivrede, razvijena je prehrambena industrija, posebno prerada žita. U gradu je suvremena industrijska klaonica i tvornica za proizvodnju jestivog ulja te tekstilna industrija i trikotaža. Ima turistički potencijal, posebno za lov i ribolov. U gradu se nalazi spomen kuća i galerija poznatog slikara Save Šumanovića.
Pored Šida prolazi autocesta Zagreb-Beograd.
Povijest
Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju Srbi i Rusini iz Ruskog Krstura i Kucure, zatim Slovaci iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje. 1909. je osnovana mjesna Hrvatska čitaonica, ali svoju zgradu nije imala. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1918. je u Kraljevini SHS. 1918. je krenula gradnja zgrade za Hrvatsku čitaonicu, a dovršena je 1925. godine. 1921. je sproveden popis stanovništva i Šid je imao 5288. Usprkos tome, katolička župa kojoj je pripadao je bila u susjednom selu Gibarcu koji je imao 952 stanovnika. 1925., kad se obilježavalo tisućljeće Hrvatskoga Kraljevstva, u Šidu nije bilo katoličke crkve, nego je proslava bila u prostorijama čitaonice. Nešto prije 1932. prostorije Hrvatske čitaonice su poslužile kao župni dvor, a poslije je izgrađena župna crkva Presvetoga Srca Isusova. [1] Od 1939. do 1941. je dio Banovine Hrvatske. 1941. je ušao u sastav NDH.
Stanovništvo
Prije Domovinskog rata u Šidu je živilo 7.000 Hrvata, 5.000 Hrvata pod pritiskom se iselilo iz grada.[2]
| Godina | broj stanovnika |
|---|---|
| 1991. | 14 066 |
| 2002. | 16 301 |
| 2006. | 17 155 |
Nacionalni sastav:
- Srbi (77,62%)
- Slovaci (6,46%)
- Hrvati (5,35%)
- Rusini (3,38%)
- Jugoslaveni (1,89%)
Godine 2010. je osnovano prvo kulturno društvo Hrvata u Šidu, HKUD Šid.[3]
Kultura
U blizini sela Privina Glava nalazi se manastir Privina Glava. Po nekim legendama, manastir je pronašao čovjek po imenu Priva u XII. stoljeću.
Prapovijesno nalazište Gradina na Bosutu, ostaci grada i crkve u Moroviću, crkva u Molovinu, srednjovjekovni grad Berkasovo, grob Filipa Višnjića u Višnjićevu, galerija Save Šumanovića i Ilijanum u Šidu. Grobnica palih boraca na Srijemskom frontu i dr.
U Srijemu djeluje nekoliko nacionalnih kulturnih društava hrvatsko HKD Šid koje održava folklornu reviju na blagdan Presvetog Srca Isusova Srijemu od srca. U Šidu također djeluju slovačko kulturno-umjetniško društvo SKUS Jednota, srpsko KUD Sveti Sava i rusinsko KPD Đura Kiš.[4]
Gospodarstvo
Razvijena je poljoprivreda, industrija, trgovina, uslužne djelatnosti i promet. Poznati su poljoprivredmo-industrijski kombinat i kemijska industrija. U ovom delu Srijema na domaku Fruške gore poznata su lovišta, izletište Lipovača i manastir Pribina glava.
Općina Šid
Općina Šid je najzapadnija općina Srijema i upravno spada u Srijemski okrug u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Republika Srbija.
Naseljena mjesta su: Adaševci, Bačinci, Batrovci, Berkasovo, Bikić Do, Bingula, Erdevik, Gibarac, Ilinci, Jamena, Kukujevci, Ljuba, Molovin, Morović, Privina Glava, Vašica, Višnjićevo, Sot i Šid
Službeni jezik je srpski, a u srpnju 2009. se razmatra i uvođenje hrvatskog jezika kao službenog u Šidu [5].
Poznate osobe
- Isidor Iso Velikanović, hrv. komediograf i prevoditelj
- Eugenija Barić, hrv. jezikoslovka
- Marijan Hodak, hrv. slikar i filmaš[6]
- Aleksander Čupović, pravnik, nositelj plakete dr Ivo Politeo
Izvori
- ↑ Katarina Čeliković: Proslave u Petrovaradinu i Šidu. Hrvatska riječ, Subotica. 7. studenoga 2025. Pristupljeno 28. studenoga 2025.
- ↑ [1]
- ↑ Slavko Žebić: Osnovano prvo kulturno društvo Hrvata u Šidu, Zvonik, 6-7/2010., str. 17.
- ↑ ZKVH Hrvatsko kulturno društvo „Šid“ – Šid, 25. lipnja 2010. (pristupljeno 16. lipnja 2017.)
- ↑ Hrvatski uskoro službeni jezik u Šidu?, Hrvatska riječ br. 332/2009., 17. srpnja 2009
- ↑ In memoriam Marijan Hodak - redatelj, umjetnik, zaljubljenik u Paiz, Grad Stari Grad, 30. srpnja 2012.
Vanjske poveznice
| |||||