More actions
m bnz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Šimun Bakač Erdődy''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Simon Bakocz de Erdődy'') (?, oko [[1492.]] - [[Čazma]], [[2. lipnja]] [[1543.]]), [[ban|hrvatski ban]] (1530.-1534.) i [[Zagrebačka biskupija|zagrebački biskup]] (1518.-1543.) iz velikaške obitelji [[Erdődy]]. | '''Šimun Bakač Erdődy''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Simon Bakocz de Erdődy'') (?, oko [[1492.]] - [[Čazma]], [[2. lipnja]] [[1543.]]), [[ban|hrvatski ban]] (1530.-1534.) i [[Zagrebačka biskupija|zagrebački biskup]] (1518.-1543.) iz velikaške obitelji [[Erdődy]]. | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
Nakon poraza na [[bitka na Mohačkom polju|Mohačkom polju]] [[1526.]] godine, zagrebački je biskup sa [[Fran Krsto Frankopan|Krstom Frankopanom]] sazvao [[1527.]] hrvatsko plemstvo na sabor u Dubravi. Unatoč saboru u Cetingradu, sabor u Dubravi je za kralja izabrao [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]].<ref>http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-56-2004-08-08.pdf</ref> Ferdinandova je vojska, zbog Šimunove potpore Zapolji, teško oštetila katedralu i sam [[Zagreb]]. Istovremeno, Kaptol je bio na strani [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5335 Šimun Bakač-Erdődy - Hrvatska enciklopedija]</ref> | Nakon poraza na [[bitka na Mohačkom polju|Mohačkom polju]] [[1526.]] godine, zagrebački je biskup sa [[Fran Krsto Frankopan|Krstom Frankopanom]] sazvao [[1527.]] hrvatsko plemstvo na sabor u Dubravi. Unatoč saboru u Cetingradu, sabor u Dubravi je za kralja izabrao [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]].<ref>http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-56-2004-08-08.pdf</ref> Ferdinandova je vojska, zbog Šimunove potpore Zapolji, teško oštetila katedralu i sam [[Zagreb]]. Istovremeno, Kaptol je bio na strani [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5335 Šimun Bakač-Erdődy - Hrvatska enciklopedija]</ref> | ||
Godine [[1530.]] imenovan je za hrvatskog bana. Za vrijeme biskupova opsjedanja [[Vinodol]]a, [[1541.]] godine, poginuo je Ivan Zrinski što je razgnjevilo njegova brata Nikolu te je on još više napadao biskupa. Smrću biskupa Erdödyja [[1543.]] godine razmirice između Zrinskih i strane Crkve su se stišale. | Godine [[1530.]] imenovan je za hrvatskog bana. | ||
Bio je dijelom [[Katzianerova vojna|Katzianerove vojne]] 1537. u kojoj je bio zadužen za opskrbu vrlo velike vojske, što se pokazalo prevelikim teretom za Erdődyja te je vojska na koncu gladovala i osipala se. Naposljetku je i sam otišao iz pohoda, nezadovoljan time kako je general [[Ivan Katzianer]] vodio vojsku. Pohod je završio katastrofalnom [[bitka kod Gorjana 1537.|bitkom kod Gorjana]].<ref name=krajcar>Dražen Krajcar: [https://povijest.hr/nadanasnjidan/osmanlije-razbile-habsbursku-vojsku-kod-gorjana-1537/ ''Osmanlije razbile habsburšku vojsku kod Gorjana (1537.) '']. Povijest.hr. 9. listopada 2025. Pristupljeno 24. studenoga 2025.</ref> | |||
Za vrijeme biskupova opsjedanja [[Vinodol]]a, [[1541.]] godine, poginuo je [[Ivan Zrinski]] što je razgnjevilo njegova brata Nikolu te je on još više napadao biskupa. Smrću biskupa Erdödyja [[1543.]] godine razmirice između Zrinskih i strane Crkve su se stišale. | |||
Za vrijeme Šimunovog [[biskup]]ovanja došlo je do pojave reformatorskog pokreta predvođenog [[martin Luther|Martinom Lutherom]]. Šimun tada piše papi [[klement VII.|Klementu VII.]] kako se "energično i bezobzirno opire luteranizmu, jer bi u protivnom veći dio svećenstva njegove biskupije već bio zaražen tom nadasve pogubnom sljedbom." Idućih godina sazivao je Sinode kojima je bio cilj zaustaviti širenje protestantskog učenja.<ref>[http://rkczg.hr/reformacija-u-hrvatskoj/ Reformacija u Hrvatskoj], pristupljeno 13. svibnja 2015.</ref><ref>[http://www.krizevci.net/hr/html/marko-zivot.html krizevci.net]</ref> | Za vrijeme Šimunovog [[biskup]]ovanja došlo je do pojave reformatorskog pokreta predvođenog [[martin Luther|Martinom Lutherom]]. Šimun tada piše papi [[klement VII.|Klementu VII.]] kako se "energično i bezobzirno opire luteranizmu, jer bi u protivnom veći dio svećenstva njegove biskupije već bio zaražen tom nadasve pogubnom sljedbom." Idućih godina sazivao je Sinode kojima je bio cilj zaustaviti širenje protestantskog učenja.<ref>[http://rkczg.hr/reformacija-u-hrvatskoj/ Reformacija u Hrvatskoj], pristupljeno 13. svibnja 2015.</ref><ref>[http://www.krizevci.net/hr/html/marko-zivot.html krizevci.net]</ref> | ||
Posljednja izmjena od 25. studeni 2025. u 00:16
Šimun Bakač Erdődy (mađ. Simon Bakocz de Erdődy) (?, oko 1492. - Čazma, 2. lipnja 1543.), hrvatski ban (1530.-1534.) i zagrebački biskup (1518.-1543.) iz velikaške obitelji Erdődy.
Životopis
Kralj Ludovik II. (1516.-1526.) imenovao ga je 1518. godine za zagrebačkog biskupa, na prijedlog Šimunova rođaka, kardinala Tome Bakača, a potvrdio ga je papa Lav X. (1513.-1521.) dana 10. studenoga iste godine.[1]
Nakon poraza na Mohačkom polju 1526. godine, zagrebački je biskup sa Krstom Frankopanom sazvao 1527. hrvatsko plemstvo na sabor u Dubravi. Unatoč saboru u Cetingradu, sabor u Dubravi je za kralja izabrao Ivana Zapolju.[2] Ferdinandova je vojska, zbog Šimunove potpore Zapolji, teško oštetila katedralu i sam Zagreb. Istovremeno, Kaptol je bio na strani Ferdinanda I.[3]
Godine 1530. imenovan je za hrvatskog bana. Bio je dijelom Katzianerove vojne 1537. u kojoj je bio zadužen za opskrbu vrlo velike vojske, što se pokazalo prevelikim teretom za Erdődyja te je vojska na koncu gladovala i osipala se. Naposljetku je i sam otišao iz pohoda, nezadovoljan time kako je general Ivan Katzianer vodio vojsku. Pohod je završio katastrofalnom bitkom kod Gorjana.[4]
Za vrijeme biskupova opsjedanja Vinodola, 1541. godine, poginuo je Ivan Zrinski što je razgnjevilo njegova brata Nikolu te je on još više napadao biskupa. Smrću biskupa Erdödyja 1543. godine razmirice između Zrinskih i strane Crkve su se stišale.
Za vrijeme Šimunovog biskupovanja došlo je do pojave reformatorskog pokreta predvođenog Martinom Lutherom. Šimun tada piše papi Klementu VII. kako se "energično i bezobzirno opire luteranizmu, jer bi u protivnom veći dio svećenstva njegove biskupije već bio zaražen tom nadasve pogubnom sljedbom." Idućih godina sazivao je Sinode kojima je bio cilj zaustaviti širenje protestantskog učenja.[5][6]
Izvori
- ↑ Šimun Bakač - Hrvatski biografski leksikon
- ↑ http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-56-2004-08-08.pdf
- ↑ Šimun Bakač-Erdődy - Hrvatska enciklopedija
- ↑ Dražen Krajcar: Osmanlije razbile habsburšku vojsku kod Gorjana (1537.) . Povijest.hr. 9. listopada 2025. Pristupljeno 24. studenoga 2025.
- ↑ Reformacija u Hrvatskoj, pristupljeno 13. svibnja 2015.
- ↑ krizevci.net
Vanjske poveznice
| Titule u Katoličkoj crkvi | ||
|---|---|---|
| Prethodnik Ivan VI. Bakač Erdödy |
zagrebački biskup 1519.-1543. |
Nasljednik Nikola II. Olah |
| Političke dužnosti | ||
| Prethodnik Ivan Karlović |
Hrvatski ban 1530.-1534. |
Nasljednik Tomo Nádasdy |
Nedovršeni članak Šimun Erdődy koji govori o hrvatskom banu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.