Njemačko-ilirski slovar: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 07:58

Naslovnica Njemačko-ilirskog slovara

Njemačko-ilirski slovar (Deutsch-ilirisches Wörterbuch. – Němačko-ilirski slovar.) Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića iz 1842. godine prvi je uistinu moderan hrvatski rječnik, nastao u vrijeme i kao rezultat Hrvatskog narodnog preporoda.^[1] Sadrži preko 40.000 natuknica (po brojanju Marka Samardžije, u "Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1997.", oko 70.000 hrvatskih natuknica) uz obilje novotvorenica (npr. računovodstvo, nosorog, sladoled, samoubojstvo, sadra, sebeljublje, vodopad, vodovod, veleizdaja, velegrad) koje su s vremenom ušle u svakodnevnu uporabu.^[2] Ilirski odnosno hrvatski dio rječnika pisan je latinicom, njemački dio rječnika pisan je goticom.

Izvori

↑ www.matica.hr, Alemko Gluhak, "Hrvatski rječnici", Vijenac, br. 158., 24. ožujka 2000., "Hrvatski narodni preporod dao je Njemačko-ilirski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića (1842), Rječnik ilirsko-talijanski Dragutina Parčića (1858), Deutsch-kroatisches Wörterbuch i Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja Bogoslava Šuleka (1874-75).", pristupljeno 28. listopada 2016.
↑ nsk.hr, Dobrila Zvonarek, "IVAN MAŽURANIĆ – KNJIŽEVNIK I DRUŠTVENI DJELATNIK", " Ivan Mažuranić, zajedno s Jakovom Užarevićem, suautor je rječnika Njemačko-ilirski slovar (1842.), u kojem je ponudio niz novih riječi za njemačke pojmove, tada još nepoznate hrvatskomu jeziku.", objavljeno 31. listopada 2014., pristupljeno 28. listopada 2016.

Vanjske poveznice

Ivan Mažuranić, Jakov Užarević: Němačko-ilirski slovar, 1842., Google Knjige

[1] www.matica.hr, Alemko Gluhak, "Hrvatski rječnici", Vijenac, br. 158., 24. ožujka 2000., "Hrvatski narodni preporod dao je Njemačko-ilirski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića (1842), Rječnik ilirsko-talijanski Dragutina Parčića (1858), Deutsch-kroatisches Wörterbuch i Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja Bogoslava Šuleka (1874-75).", pristupljeno 28. listopada 2016.

[2] sk.hr, Dobrila Zvonarek, "IVAN MAŽURANIĆ – KNJIŽEVNIK I DRUŠTVENI DJELATNIK", " Ivan Mažuranić, zajedno s Jakovom Užarevićem, suautor je rječnika Njemačko-ilirski slovar (1842.), u kojem je ponudio niz novih riječi za njemačke pojmove, tada još nepoznate hrvatskomu jeziku.", objavljeno 31. listopada 2014., pristupljeno 28. listopada 2016.

[1]

[2]

Inačica od 24. listopad 2021. u 10:17 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.112 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 07:58 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.112 edits m Zamjena teksta - '<!--'''Nj(.*)'''-->' u ''
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Njemačko-ilirski slovar'''-->~~[[Slika:Njemačko-ilirski slovar.png\|mini\|Naslovnica Njemačko-ilirskog slovara]]		[[Slika:Njemačko-ilirski slovar.png\|mini\|Naslovnica Njemačko-ilirskog slovara]]
	'''Njemačko-ilirski slovar''' (''Deutsch-ilirisches Wörterbuch. – Němačko-ilirski slovar.'') [[Ivan Mažuranić\|Ivana Mažuranića]] i [[Jakov Užarević\|Jakova Užarevića]] iz [[1842.]] godine prvi je uistinu moderan [[Hrvatski rječnici\|hrvatski rječnik]], nastao u vrijeme i kao rezultat [[Hrvatski narodni preporod\|Hrvatskog narodnog preporoda]].<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/158/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ www.matica.hr], Alemko Gluhak, "Hrvatski rječnici", Vijenac, br. 158., 24. ožujka 2000., "''Hrvatski narodni preporod dao je Njemačko-ilirski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića (1842), Rječnik ilirsko-talijanski Dragutina Parčića (1858), Deutsch-kroatisches Wörterbuch i Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja Bogoslava Šuleka (1874-75).''", pristupljeno 28. listopada 2016.</ref> Sadrži preko 40.000 natuknica (po brojanju Marka Samardžije, u "Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1997.", oko 70.000 hrvatskih natuknica) uz obilje novotvorenica (npr. računovodstvo, nosorog, sladoled, samoubojstvo, sadra, sebeljublje, vodopad, vodovod, veleizdaja, velegrad) koje su s vremenom ušle u svakodnevnu uporabu.<ref>[http://nsk.hr/blog/ivan-mazuranic-knjizevnik-drustveni-djelatnik/ nsk.hr], Dobrila Zvonarek, "IVAN MAŽURANIĆ – KNJIŽEVNIK I DRUŠTVENI DJELATNIK", "'' Ivan Mažuranić, zajedno s Jakovom Užarevićem, suautor je rječnika Njemačko-ilirski slovar (1842.), u kojem je ponudio niz novih riječi za njemačke pojmove, tada još nepoznate hrvatskomu jeziku.''", objavljeno 31. listopada 2014., pristupljeno 28. listopada 2016.</ref> Ilirski odnosno hrvatski dio rječnika pisan je [[latinica\|latinicom]], njemački dio rječnika pisan je goticom.		'''Njemačko-ilirski slovar''' (''Deutsch-ilirisches Wörterbuch. – Němačko-ilirski slovar.'') [[Ivan Mažuranić\|Ivana Mažuranića]] i [[Jakov Užarević\|Jakova Užarevića]] iz [[1842.]] godine prvi je uistinu moderan [[Hrvatski rječnici\|hrvatski rječnik]], nastao u vrijeme i kao rezultat [[Hrvatski narodni preporod\|Hrvatskog narodnog preporoda]].<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/158/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ www.matica.hr], Alemko Gluhak, "Hrvatski rječnici", Vijenac, br. 158., 24. ožujka 2000., "''Hrvatski narodni preporod dao je Njemačko-ilirski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića (1842), Rječnik ilirsko-talijanski Dragutina Parčića (1858), Deutsch-kroatisches Wörterbuch i Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja Bogoslava Šuleka (1874-75).''", pristupljeno 28. listopada 2016.</ref> Sadrži preko 40.000 natuknica (po brojanju Marka Samardžije, u "Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1997.", oko 70.000 hrvatskih natuknica) uz obilje novotvorenica (npr. računovodstvo, nosorog, sladoled, samoubojstvo, sadra, sebeljublje, vodopad, vodovod, veleizdaja, velegrad) koje su s vremenom ušle u svakodnevnu uporabu.<ref>[http://nsk.hr/blog/ivan-mazuranic-knjizevnik-drustveni-djelatnik/ nsk.hr], Dobrila Zvonarek, "IVAN MAŽURANIĆ – KNJIŽEVNIK I DRUŠTVENI DJELATNIK", "'' Ivan Mažuranić, zajedno s Jakovom Užarevićem, suautor je rječnika Njemačko-ilirski slovar (1842.), u kojem je ponudio niz novih riječi za njemačke pojmove, tada još nepoznate hrvatskomu jeziku.''", objavljeno 31. listopada 2014., pristupljeno 28. listopada 2016.</ref> Ilirski odnosno hrvatski dio rječnika pisan je [[latinica\|latinicom]], njemački dio rječnika pisan je goticom.