Toggle search
Toggle menu
243,8 tis.
103
18
640,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sian Ka'an: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
m Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'
 
Redak 16: Redak 16:
}}<small>Lokacija Rezervat biosfere Sian Ka'an u Meksiku</small>
}}<small>Lokacija Rezervat biosfere Sian Ka'an u Meksiku</small>
}}
}}
'''Sian Ka'an''' ([[mayan]] za "Kolijevka neba") je [[rezervat biosfere]] koji je osnovala neprofitna i nedržavna skupina [[Zaštita okoliša|zaštitnika okoliša]] u općini [[Tulum]], u [[Meksiko|meksičkoj]] saveznoj državi [[Quintana Roo]], na istočnoj obali [[Yucatan]]a, s ciljem zaštite njegove [[bioraznolikost]]i. Od 1986. godine je postao [[nacionalni park]], a na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] je upisan odmah 1987. godine kao iznimno bogato životno stanište velike bioraznolikosti<ref>[http://www.cesiak.org/aboutsiankaan.htm Rezervat biosfere Sian Ka’an] - informacije {{eng oznaka}} Preuzeto 19. prosinca 2011.</ref>. Naime, ovaj kompleksni hidrološki sustav [[tropska kišna šuma|tropskih šuma]], [[mangrova šuma|mangrova]] i [[močvara]]a ispresjecanih [[koraljni greben|koraljnim grebenima]] obiluje pomorskom [[flora|florom]] i [[fauna|faunom]] s više od 300 vrsta [[ptica]] koje žive zajedno s velikim brojem karakterističnih kopnenih [[kralježnjaci|kralježnjaka]]<ref>[http://www.amigosdesiankaan.org/eng/ Amigos de Sian Ka'an/Friends of Sian Ka'an] {{es}} {{eng oznaka}}</ref>
'''Sian Ka'an''' ([[mayan]] za "Kolijevka neba") je [[rezervat biosfere]] koji je osnovala neprofitna i nedržavna skupina [[Zaštita okoliša|zaštitnika okoliša]] u općini [[Tulum]], u [[Meksiko|meksičkoj]] saveznoj državi [[Quintana Roo]], na istočnoj obali [[Yucatan]]a, s ciljem zaštite njegove [[bioraznolikost]]i. Od 1986. godine je postao [[nacionalni park]], a na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] je upisan odmah 1987. godine kao iznimno bogato životno stanište velike bioraznolikosti<ref>[http://www.cesiak.org/aboutsiankaan.htm Rezervat biosfere Sian Ka’an] - informacije {{eng oznaka}} Preuzeto 19. prosinca 2011.</ref>. Naime, ovaj kompleksni hidrološki sustav [[tropska kišna šuma|tropskih šuma]], [[mangrova šuma|mangrova]] i [[močvara]]a ispresjecanih [[koraljni greben|koraljnim grebenima]] obiluje pomorskom [[flora|florom]] i [[fauna|faunom]] s više od 300 vrsta [[ptica]] koje žive zajedno s velikim brojem karakterističnih kopnenih [[kralježnjaci|kralježnjaka]]<ref>[http://www.amigosdesiankaan.org/eng/ Amigos de Sian Ka'an/Friends of Sian Ka'an] {{špa oznaka}} {{eng oznaka}}</ref>
[[Datoteka:Muyil Lagoon.jpg|mini|lijevo|<center>Laguna Muyil]]
[[Datoteka:Muyil Lagoon.jpg|mini|lijevo|<center>Laguna Muyil]]


Redak 41: Redak 41:


* [http://www.visitsiankaan.com/sian-kaan.facts.html Sian Ka'an] {{eng oznaka}}
* [http://www.visitsiankaan.com/sian-kaan.facts.html Sian Ka'an] {{eng oznaka}}
* [http://www.cesiak.org/ Centro Ecologico Sian Ka'an] {{es}} {{eng oznaka}}
* [http://www.cesiak.org/ Centro Ecologico Sian Ka'an] {{špa oznaka}} {{eng oznaka}}
* [http://www.pasaporteblog.com/sian-kaan-riviera-maya/ Galerija fotografija]  
* [http://www.pasaporteblog.com/sian-kaan-riviera-maya/ Galerija fotografija]  


Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 23:26

Rezervat biosfere Sian Ka'an
Svjetska baština – UNESCO
Rezervat biosfere Sian Ka'an
Meksiko


Rezervat biosfere Sian Ka'an na zemljovidu Meksiko
Rezervat biosfere Sian Ka'an
Rezervat biosfere Sian Ka'an
Lokacija Rezervat biosfere Sian Ka'an u Meksiku
Godina uvrštenja: 1987. (11. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, x
Ugroženost: -
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/410 UNESCO

Sian Ka'an (mayan za "Kolijevka neba") je rezervat biosfere koji je osnovala neprofitna i nedržavna skupina zaštitnika okoliša u općini Tulum, u meksičkoj saveznoj državi Quintana Roo, na istočnoj obali Yucatana, s ciljem zaštite njegove bioraznolikosti. Od 1986. godine je postao nacionalni park, a na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama je upisan odmah 1987. godine kao iznimno bogato životno stanište velike bioraznolikosti[1]. Naime, ovaj kompleksni hidrološki sustav tropskih šuma, mangrova i močvaraa ispresjecanih koraljnim grebenima obiluje pomorskom florom i faunom s više od 300 vrsta ptica koje žive zajedno s velikim brojem karakterističnih kopnenih kralježnjaka[2]

Laguna Muyil

Odlike

Morske ptice u zaljevu Boca
Turistički obilazak brodom

Sian Ka'an leži na, dijelom utopljenoj, vapnenačkoj dolini koja čini dio dugog koraljnog grebena istočne obale Srednje Amerike, ulavnom nastalog tijekom pleistocena. Ono je dijelom na kopnu, a dijelom u Karipskom moru, te pokriva površinu od oko 5,280 km², ograničenu koraljnim grebenom koji je smješten oko 50 m istočno od obale, močvarama i poluzimzelenom šumom na jugoistoku i uščima rijeka Chetumal i Espiritu Santo na jugu. Sjevernu i sjeverozapadnu granicu mu čine poljoprivredni posjedi seoskih zadruga.

Na području Sian Ka'ana nalaze se i brojne prirodne jame (cenotes), karakteristične za Yucatán i Floridski poluotok. Geološki rasjedi također presijecaju rezervat u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Zbog toga je malo slatke vode na površini jer se ona u ovom složenom hidrološkom kompleksu vrlo brzo filtrira kroz brojne plićine, rendzine i saskab (granulirni bjelkasti i lomljivi vapnenac), te napolijetku nestaje u brojnim podzemnim kanalima. Zbog tvrdoće tla, vode rezervata su neobično bistre, a tlo je nepovoljno za poljoprivredu.

U nepopljavljenim područjima raste poluzimzelena šuma s mnogo palmi, dok u popljavljenima područjima niska mangrova šuma tvori pojedinačne "otoke" (petenes) na djelićima crne zemlje. Trava se može nači samo između mangrova, na sjevernim i južnim područjima niskog saliniteta. Pješćane dine se protežu 64 km u duljinu, gdje je uzgoj uvedenog kokosa zamijenio autohtoni mahagonij, crveni i bijeli cedar za oko 60%.

Sveukupno u rezervatu obitava 550 kopnenih i 843 vodenih kralježnjaka. Od 103 vrste sisavaca, tu obitavaju velike mačke: jaguar, puma, ocelot, margaj (Leopardus wiedii) i jaguarundi (Puma yagouaroundi); te drugi sisavci kao što su: srednjoamaerički tapir (Tapirus bairdii), karipski lamantin (Trichechus manatus), Ateles majmun, majmun drekavac (Alouatta), kinkažu (Potos flavus), bjelorepi jelen (Odocoileus virginianus), bjelousni pekarij (Tayassu pecari), pjegava paka (Cuniculus paca), tajra i šareni mravojed (Tamandua tetradactyla), i dr.

Tu žive i brojne morske životinje, kao i veliki broj ptica selica, te 16 vrsta guštera i 42 vrste reptila i vodozemaca (uključujući četiri od šest srednjoameričkih vrsta kornjača, ali i poneki meksički i američki krokodil). No, najveći je broj ptica kao što su: fregati (Fregata), vranci, ružičasta žličarka, ružičasti plamenac i jabiru čaplja (Ephippiorhynchus asiaticus).

Na ovom području nalaze se i 23 arheološka lokaliteta kulture Maya, od kojih je najpoznatiji Muyil (Chunyaxché) koji je jedno od najstarijih naselja Maya na Yucatanu (350. pr. Kr.-1200.). U njegovoj blizini, na sjeveru rezervata, je nedavno otkriveno 24 km drevnih mayanskih vještačkih kanala.

Izvori

  1. ↑ Rezervat biosfere Sian Ka’an - informacije (eng.) Preuzeto 19. prosinca 2011.
  2. ↑ Amigos de Sian Ka'an/Friends of Sian Ka'an (špa.) (eng.)

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Meksiku
Kulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sian_Ka%27an&oldid=587547"