Ivan Bekavac: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 11. svibanj 2025. u 03:36

Ivan Bekavac (katkad u bibliografijama Ivan Bekavac-Pivo) (Žeževica, 12. prosinca 1948.), hrvatski je publicist.^[1]

Životopis

Ivan Bekavac rodio se 1948. godine u Žeževici kod Omiša. Gimnaziju i pedagošku akademiju pohađao je i završio u Splitu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Magistrirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu^[1] s radnjom o recepciji Wittgensteinove filozofije. U SFRJ je bio optužen "zbog hrvatskog nacionalizma" (čl. 100. i 118. Krivičnoga zakona SFRJ) i utamničen na Golom otoku 1972. godine.^[2] Bio je dio skupine omiških hrvatskih domoljuba kojima su sudili u Splitu zbog "kontrarevolucionarne djelatnosti", Antom Laušićem, Marinom Kovačićem i Antom Marušićem. Bekavac je tad bio glavni urednik lista Odjeka Mosora i član Predsjedništva međuopćinske konferencije Saveza omladine za Dalmaciju i tajnik Upravnog odbora Matice hrvatske u Omišu.^[3]

Od 1993. do 1997. godine bio je glavni i odgovorni urednik Narodnih novina, a od 1997. do 2000. godine ravnatelj Hrvatskoga informativno-kulturnog zavoda gdje je pokrenuo Croatia Weekly (izlazio od 1998. do 2000. godine), prvi hrvatski tjednik na engleskom jeziku te 1999. godine u suradnji s francuskom nakladnom kućom Gallimard objavio na francuskom jeziku enciklopedijski vodič Hrvatska.^[4]

Kao urednik potpisao je i objavio niz knjiga: Vinodolski zakon (Narodne novine, Zagreb, 1995.), Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine, Zagreb, 1996.), Hrvatsko radno pravo: Zbirka zakona s kazalom pojmova (Narodne novine, Zagreb, 1997.), Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru (Narodne novine, Zagreb, 1997., autori Vlatko Pavletić, Nikša Stančić i Milan Moguš) i ine.

U prvijencu Vatra na Adrionu - Kroz uzništvo, šutnju - i oluju, napisao je životopisne podatke, polemičke tekstove koje je napisao nakon od 1991. godine te kolumne koje je objavio od 1996. godine. Dio njih je privukao širu pozornost. Na predstavljanju knjige u Hrvatskome kulturnom klubu govorili su Vesna Škare-Ožbolt, Ljubomir Antić i Matko Marušić.^[5]

Djela

Nepotpun popis:

Vatra na Adrionu: kroz uzništvo, šutnju i oluju: politički zapisi , Naklada Naprijed, Zagreb, 1998.
Izdaja na Pantovčaku?, Tiva, Varaždin, 2001.
Hrvati. Četrnaest stoljeća ustrajnosti, Hrvatski svjetski kongres, New York-Zagreb, 2005. (suautor Anđelko Mijatović)^[6]
Izmišljeni Tuđman: o lažima, krivotvorinama i namjerama Hudelistove "biografije" prvoga hrvatskog predsjednika, Naklada P.I.P Pavičić, Zagreb, 2007.
Slom crvene Orjune: Krleža, Tito, Tuđman, Despot Infinitus, Zagreb, 2015.
Fašizam naš svagdanji: prikrivanje i krivotvorine, Despot infinitus, Zagreb, 2019.

Literatura

Ivan Bekavac, Izmišljeni Tuđman: o lažima, krivotvorinama i namjerama Hudelistove "biografije" prvoga hrvatskog predsjednika, Naklada P.I.P Pavičić, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-6308-67-5, str. 235.

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 Franjo Maletić, gl. ur., Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu = Who is who in Croatian economy, 2. izd., Zagreb : Golden marketing, 1996., ISBN 953-6168-26-X, str. 28.
↑ Izmišljeni Tuđman: o lažima, krivotvorinama i namjerama Hudelistove "biografije" prvoga hrvatskog predsjednika, str. 235. (Naklada P.I.P Pavičić, Zagreb, 2007.) ISBN 978-953-6308-67-5
↑ Tanjug: Optužnica protiv četvorice bivših funkcionera, Borba, 8. travnja 1972., str. 5
↑ HRT, Kultura: 14. listopada 1999., preuzeto 21. rujna 2013.
↑ JSAR;MCUR;NBRC;ATOD: Predstavljena knjiga 'Vatra na Adrionu - Kroz uzništvo, šutnju - i oluju' . HINA. 24. siječnja 1999. Pristupljeno 11. svibnja 2025.
↑ Knjiga Hrvati - četrnaest stoljeća ustrajnosti i na francuskom jeziku, preuzeto 1. travnja 2011.

[Maletić-1] 1,0 ^1,1 Franjo Maletić, gl. ur., Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu = Who is who in Croatian economy, 2. izd., Zagreb : Golden marketing, 1996., ISBN 953-6168-26-X, str. 28.

[2] Izmišljeni Tuđman: o lažima, krivotvorinama i namjerama Hudelistove "biografije" prvoga hrvatskog predsjednika, str. 235. (Naklada P.I.P Pavičić, Zagreb, 2007.) ISBN 978-953-6308-67-5

[3] Tanjug: Optužnica protiv četvorice bivših funkcionera, Borba, 8. travnja 1972., str. 5

[4] HRT, Kultura: 14. listopada 1999., preuzeto 21. rujna 2013.

[5] JSAR;MCUR;NBRC;ATOD: Predstavljena knjiga 'Vatra na Adrionu - Kroz uzništvo, šutnju - i oluju' . HINA. 24. siječnja 1999. Pristupljeno 11. svibnja 2025.

[6] Knjiga Hrvati - četrnaest stoljeća ustrajnosti i na francuskom jeziku, preuzeto 1. travnja 2011.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 == Životopis ==
-Ivan Bekavac rodio se [[1948.]] godine u Žeževici kod [[Omiš]]a. Gimnaziju i pedagošku akademiju pohađao je i završio u [[Split]]u. Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] u [[Zagreb]]u diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Magistrirao je na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu]]<ref name="Maletić"/> s radnjom o recepciji [[Ludwig Wittgenstein|Wittgensteinove]] filozofije. U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] je bio optužen "zbog hrvatskog nacionalizma" (čl. 100. i 118. Krivičnoga zakona SFRJ) i utamničen na [[Politički logor Goli otok|Golom otoku]] [[1972.]] godine.<ref>''Izmišljeni Tuđman: o lažima, krivotvorinama i namjerama Hudelistove "biografije" prvoga hrvatskog predsjednika'', str. 235. (Naklada P.I.P Pavičić, Zagreb, 2007.) {{ISBN|978-953-6308-67-5}}</ref> Od [[1993.]] do [[1997.]] godine bio je glavni i odgovorni urednik ''[[Narodne novine|Narodnih novina]]'', a od [[1997.]] do [[2000.]] godine ravnatelj ''Hrvatskoga informativno-kulturnog zavoda'' gdje je pokrenuo ''[[Croatia Weekly]]'' (izlazio od [[1998.]] do [[2000.]] godine), prvi hrvatski tjednik na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] te [[1999.]] godine u suradnji s francuskom nakladnom kućom ''Gallimard'' objavio na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]] [[Enciklopedija|enciklopedijski]] vodič ''Hrvatska''.<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/99/10/14/KUL.html HRT, Kultura: 14. listopada 1999.], preuzeto 21. rujna 2013.</ref>
+Ivan Bekavac rodio se [[1948.]] godine u Žeževici kod [[Omiš]]a. Gimnaziju i pedagošku akademiju pohađao je i završio u [[Split]]u. Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] u [[Zagreb]]u diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Magistrirao je na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu]]<ref name="Maletić"/> s radnjom o recepciji [[Ludwig Wittgenstein|Wittgensteinove]] filozofije. U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] je bio optužen "zbog hrvatskog nacionalizma" (čl. 100. i 118. Krivičnoga zakona SFRJ) i utamničen na [[Politički logor Goli otok|Golom otoku]] [[1972.]] godine.<ref>''Izmišljeni Tuđman: o lažima, krivotvorinama i namjerama Hudelistove "biografije" prvoga hrvatskog predsjednika'', str. 235. (Naklada P.I.P Pavičić, Zagreb, 2007.) {{ISBN|978-953-6308-67-5}}</ref> Bio je dio skupine omiških hrvatskih domoljuba kojima su sudili u Splitu zbog "kontrarevolucionarne djelatnosti", [[Ante Laušić|Antom Laušićem]], [[Marin Kovačić (dužnosnik)|Marinom Kovačićem]] i [[Ante Marušić|Antom Marušićem]]. Bekavac je tad bio glavni urednik lista ''[[Odjek Mosora|Odjeka Mosora]]'' i član Predsjedništva međuopćinske konferencije Saveza omladine za Dalmaciju i tajnik Upravnog odbora Matice hrvatske u Omišu.<ref>Tanjug: ''Optužnica protiv četvorice bivših funkcionera'', Borba, 8. travnja 1972., str. 5</ref>
+Od [[1993.]] do [[1997.]] godine bio je glavni i odgovorni urednik ''[[Narodne novine|Narodnih novina]]'', a od [[1997.]] do [[2000.]] godine ravnatelj ''Hrvatskoga informativno-kulturnog zavoda'' gdje je pokrenuo ''[[Croatia Weekly]]'' (izlazio od [[1998.]] do [[2000.]] godine), prvi hrvatski tjednik na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] te [[1999.]] godine u suradnji s francuskom nakladnom kućom ''Gallimard'' objavio na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]] [[Enciklopedija|enciklopedijski]] vodič ''Hrvatska''.<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/99/10/14/KUL.html HRT, Kultura: 14. listopada 1999.], preuzeto 21. rujna 2013.</ref>
 Kao urednik potpisao je i objavio niz knjiga: ''Vinodolski zakon'' ([[Narodne novine]], Zagreb, 1995.), ''Ustav Republike Hrvatske'' (Narodne novine, Zagreb, 1996.), ''Hrvatsko radno pravo: Zbirka zakona s kazalom pojmova'' (Narodne novine, Zagreb, 1997.), ''Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru'' (Narodne novine, Zagreb, 1997., autori [[Vlatko Pavletić]], [[Nikša Stančić]] i [[Milan Moguš]]) i ine.