Tar: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - 'http://hr.wikipedia.org/w/' u 'https://enciklopedija.cc/w/'
Redak 83: Redak 83:
==Izvori==
==Izvori==
{{izvori}}
{{izvori}}
* http://www.istrapedia.hr/hrv/1083/tar/istra-a-z/ R. Matijašić, D. Lalić, ([http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tar&diff=3714719&oldid=2985445 dopunjena inačica]), pristupljeno 14. listopada 2012.
* http://www.istrapedia.hr/hrv/1083/tar/istra-a-z/ R. Matijašić, D. Lalić, ([https://enciklopedija.cc/w/index.php?title=Tar&diff=3714719&oldid=2985445 dopunjena inačica]), pristupljeno 14. listopada 2012.
* http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2709 R. Matijašić, ([http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tar&diff=3714719&oldid=2985445 dopunjena inačica]), pristupljeno 14. listopada 2012.
* http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2709 R. Matijašić, ([https://enciklopedija.cc/w/index.php?title=Tar&diff=3714719&oldid=2985445 dopunjena inačica]), pristupljeno 14. listopada 2012.
{{istrapedia}}
{{istrapedia}}



Inačica od 12. travanj 2025. u 15:02

Ovo je glavno značenje pojma Tar. Za druga značenja pogledajte Tar (razdvojba).
Tar
Tar na zemljovidu Hrvatska
Tar
Tar
Tar na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Istarska županija
Općina/Grad Tar-Vabriga
Zemljopisne koordinate 45°17′56″N 13°37′30″E / 45.299°N 13.625°E / 45.299; 13.625
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 886
 - Broj domaćinstava 321
Pošta 52465 Tar (Torre)
Pozivni broj +385 052
Autooznaka PU
Tar na zemljovidu Istarske županije
Datoteka:Tarska vala.jpg
Tarska vala

Tar je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Tar-Vabriga, Istarska županija. Nalazi se 8 km sjeveroistočno od Poreča. Smješten je na uzvisini gradinskoga karaktera, iznad mora (Tarska vala), kraj županijske ceste Poreč–Novigrad.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 886 stanovnika[1] te 321 obiteljskih kućanstava.[2] Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza, masline, žitarice), stočarstvom (goveda, svinje), ribarstvom (Tarska draga), ali rade i u turizmu, s obzirom na blizinu hotela i kampova u Vabrigi. Južni dio današnjeg Tara je Frata, nekad odvojeno naselje, koje se spojilo s Tarom.


<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
{{{a{{#var:loop}}}}}
     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}
   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku



Povijest

U prapovijesti ilirska gradina, u rimsko doba područje je bilo naseljeno. Prvi se put spominje 983. u darovnici cara Otona porečkom biskupu kao Turris, jer se radilo o obrambenoj kuli kao središtu feuda. Nalazio se na položaju koji se i danas naziva Stari Tar (tal. Torre Vecchia), a od 12. stoljeća spominje se Novi Tar (tal. Torre Nuova ili Villa), tj. današnje naselje. Stari Tar napušten je u 14. stoljeću, vjerojatno zbog malarije i kuge, a Novi Tar nastavio je živjeti kao Tar. Do 1508. pripadao je Pazinskoj knežiji, a otada Mletačkoj republici kao dio novigradske općine.

Nakon ratnih zbivanja i epidemija koje su ga demografski opustošile, 1576. godine se naseljavaju prvi doseljenici (nekoliko obitelji iz Biograda). Taj se proces dogodio u sklopu organizirane kolonizacije koju je mletačka vlast provodila s izbjeglicama iz područja pod njezinom vlašću koja su bila zahvaćena ratom s Osmanskim carstvom. Doseljenicima je dodjeljivana neobrađena zemlja u okolici, što je dovodilo do širenja naselja. Svojim dolaskom doseljenici (u dokumentima često navedeni kao Morlaci) su utjecali na promjenu u strukturi poljodjelstva na način da stočarstvo postaje jednako zastupljeno kao i zemljoradnja. Žitelji Tara krajem 14. stoljeća imaju organiziranu lokalnu vlast na čelu sa županom (knezom) Stipom Radojkovićem koji je imao i sudbene ovlasti u manjim sporovima. U tužbi mještana Tara protiv kradljivaca, spominje se 1611. godine župan Marko Radojković. Broj stanovnika u više se navrata sljedećih desetljeća povećavao doseljavanjem novih izbjeglica. Nakon 1622. godine nastupio je novi val naseljavanja Poreštine kolonistima pretežno iz Dalmacije, Crne Gore, Bosne, Albanije te Furlanije, Trevisa i grčke Krete. Godine 1633. u južni dio Tara (Frata ili Preseka) nastanjuju se doseljenici iz Herceg Novog (Crna Gora).

Zahvaljujući plodnoj okolici i dobroj prometnoj povezanosti preko luke u Tarskoj vali, Tar je u 18. i 19. stoljeću napredovao izvozom ulja i vina. Župna crkva sv. Martina sagrađena je 1800. na mjestu srednjovjekovne crkve iz 14. stoljeća kao spomen na boravak pape Pija VII. u Tarskoj vali (1800.). U njoj je oltarna slika Blažene Djevice Marije od Karmela (autor Z. Ventura). Grobljanska crkva sv. Petra ima gotički luk na vratima s natpisom 1451.

Šport

Izvori

  1. ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
  2. ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
  3. ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  4. ↑ Rally Poreč Mape BI/SS Maps (pristupljeno 3. studenoga 2019.)
  5. ↑ Istria terra magica Dario Sinožić: Istarska legenda automobilizma Edi Milokanović od HAKS-a dobio Nagradu za Životno djelo 31. siječnja 2019. (pristupljeno 8. studenoga 2019.)
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Istrapedije (http://www.istrapedia.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Istrapedia.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2023072610005239.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice