Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bernoullijeva diferencijalna jednadžba: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->'' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bernoullijeva diferencijalna jednadžba'''-->'''Bernoullijeva diferencijalna jednadžba''' je jedna od najvažnijih [[Diferencijalna jednadžba|običnih diferencijalnih jednadžbi]] koju je [[1695.]] proučavao [[Švicarska|švicarski]] matematičar [[Jacob Bernoulli]], iako je njezino rješenje prije samog Bernoullija znao znameniti [[Njemačka|njemački]] matematičar [[Gottfried Leibniz|Gottfried Wilhelm Leibniz]].
''Bernoullijeva diferencijalna jednadžba''' je jedna od najvažnijih [[Diferencijalna jednadžba|običnih diferencijalnih jednadžbi]] koju je [[1695.]] proučavao [[Švicarska|švicarski]] matematičar [[Jacob Bernoulli]], iako je njezino rješenje prije samog Bernoullija znao znameniti [[Njemačka|njemački]] matematičar [[Gottfried Leibniz|Gottfried Wilhelm Leibniz]].


Bernoullijeva diferencijalna jednadžba je svaka [[jednadžba]] u obliku
Bernoullijeva diferencijalna jednadžba je svaka [[jednadžba]] u obliku

Posljednja izmjena od 9. prosinac 2024. u 13:27

Bernoullijeva diferencijalna jednadžba' je jedna od najvažnijih običnih diferencijalnih jednadžbi koju je 1695. proučavao švicarski matematičar Jacob Bernoulli, iako je njezino rješenje prije samog Bernoullija znao znameniti njemački matematičar Gottfried Wilhelm Leibniz.

Bernoullijeva diferencijalna jednadžba je svaka jednadžba u obliku

,

gdje su poznate realne funkcije, a neki realni broj.[1]

Ako je ili dobivamo običnu linearnu diferencijalnu jednadžbu.

Rješavanje jednadžbe

Dijeljenjem jednadžbe sa dobivamo I sada supstitucijom (tj. zamjenom varijabli) pretvaramo je u linearnu diferencijalnu jednadžbu prvoga reda. Naime, stavimo i sada koristeći pravilo za derivaciju kompozicije dobivamo te jednadžba konačno prelazi u oblik .

Izvori