Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bežtinci: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->'' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bežtinci'''-->'''Bežtinci''' su narod cezijske ili [[Didojski narodi|didojske]] grupe [[Avarsko-andodidojski narodi|avarsko-andodidojskih naroda]] nastanjen u zapadnom [[Dagestan]]u. Ime Бежтины ili Bežtinci njihov je vlastiti naziv za sebe, dok ih [[Avarci]] nazivaju H'vanal (Хьванал) u značenju 'konjanik' ("лошадники"), a poznati su i kao Kapuča (Капуча) kod [[Gruzi|Gruza]].
''Bežtinci''' su narod cezijske ili [[Didojski narodi|didojske]] grupe [[Avarsko-andodidojski narodi|avarsko-andodidojskih naroda]] nastanjen u zapadnom [[Dagestan]]u. Ime Бежтины ili Bežtinci njihov je vlastiti naziv za sebe, dok ih [[Avarci]] nazivaju H'vanal (Хьванал) u značenju 'konjanik' ("лошадники"), a poznati su i kao Kapuča (Капуча) kod [[Gruzi|Gruza]].


Bežtinci su domoroci zapadnog Dagestana, kojih ukupno u suvremeno doba ima oko 9,000, od čega oko 1,000 u [[Gruzija|Gruziji]]. Služe se vlastitim bežtinskim jezikom a u upotrebi su i [[avarski jezik|avarski]], [[ruski]], [[cezijski]], gunzibski i ginuhski. Piše se na avarskom jeziku prilagođenom ruskom [[ćirilica|ćirilicom]].  
Bežtinci su domoroci zapadnog Dagestana, kojih ukupno u suvremeno doba ima oko 9,000, od čega oko 1,000 u [[Gruzija|Gruziji]]. Služe se vlastitim bežtinskim jezikom a u upotrebi su i [[avarski jezik|avarski]], [[ruski]], [[cezijski]], gunzibski i ginuhski. Piše se na avarskom jeziku prilagođenom ruskom [[ćirilica|ćirilicom]].  

Posljednja izmjena od 9. prosinac 2024. u 13:18

Bežtinci' su narod cezijske ili didojske grupe avarsko-andodidojskih naroda nastanjen u zapadnom Dagestanu. Ime Бежтины ili Bežtinci njihov je vlastiti naziv za sebe, dok ih Avarci nazivaju H'vanal (Хьванал) u značenju 'konjanik' ("лошадники"), a poznati su i kao Kapuča (Капуча) kod Gruza.

Bežtinci su domoroci zapadnog Dagestana, kojih ukupno u suvremeno doba ima oko 9,000, od čega oko 1,000 u Gruziji. Služe se vlastitim bežtinskim jezikom a u upotrebi su i avarski, ruski, cezijski, gunzibski i ginuhski. Piše se na avarskom jeziku prilagođenom ruskom ćirilicom.

Kroz svoju povijest Bežtinci na ovom području žive sve od druge polovice prvog milenija iza Krista. Tradicionalno su uzgajivači ječma, raži, pšenice, zobi, češnjaka, duhana i drugog. Obitelj je malena, patrilinearna, tuhum, što je karakteristika Cahura, i organizirani u zajednice džamaat (джамааты), te je uobičajeno poštivanje starijih.

Odjeća se kao i u drugih Kavkazaca sastoji uz hlače i košulje od obaveznog beshmeta, a sve do druge polovice 19. stoljeća bilo je uobičajeno za muškarce da za pojasom nose nož i bodež. Glave briju a brkove i brade ostavljaju da raste. Tradicionalna hrana temelji se na brašnu, mlijeku i mesu, kao što su različiti hinkali i beskvasni i kiseli kruhovi, juhe, kuhano meso, pite i sirevi.

Vanjske poveznice