Baza

Baza' (lat. basis < grč. : ono po čemu se hoda, podloga, tlo, od glagola βαivew: hodati, ići). Temelj, osnova, osnovica, fundament, uporište, oslonac, podloga, podnožje. U prenesenom smislu: polazna točka ili sustav pretpostavki od kojih se polazi u zaključivanju.

Baza može značiti:

• Baza (astronomija) je osnovica trokuta koji se koristi za mjerenje udaljenosti metodom paralakse. Dimenzije Zemlje rabe se kao baza za dnevnu paralaksu, dimenzije Zemljine staze oko Sunca za godišnju paralaksu.
• Baza (elektronika) središnji od triju slojeva bipolarnog tranzistora (emiter-baza-kolektor) i naziv njegova izvoda. U prvim (točkastim) tranzistorima to je bio osnovni (bazni) sloj poluvodičkoga kristala (tranzistor).
• Baza (matematika) je pojam s više značenja:

-baza logaritma,

-baza eksponencijalne funkcije,

-baza (linearna algebra) vektorskog prostora,

-baza tijela,

-a u geometriji je stranica na kojoj počiva lik (npr. baza trokuta).

• Baza znanja (baza podataka ili baza informacija) je organizirana zbirka logički povezanih, pretražljivih i međusobno ovisnih podataka (informacija), pohranjena u nekom od računalno čitljivih medija.
• Baza (geodezija) /ili bazis/ je stranica trokuta triangulacijske mreže.
• Baza (graditeljstvo) je temelj ili podziđe građevine; kod stupa podnica, podnožje.
• Baza (vojna terminologija) u strategijskom značenju, je područje na kopnu i (ili) moru koje se uređuje kao oslonac u izvođenju bojnih djelovanja (operacija). Može biti: kopnena, pomorska, zrakoplovna, raketna i logistička baza, a prema značenju, namjeni i jačini snaga strategijska ili taktička.
• Baza u marksističkoj sociologiji i političkoj ekonomiji je materijalna, ekonomska osnovica određenog društva na koju se upire tzv. nadogradnja (pravo, politika, kultura i ideologija).
• Baze (kemija), kemijski spoj koji reagira s protonskom kiselinom dajući vodu (i sol). Takvi su hidroksidi elektropozitivnih elemenata, uglavnom alkalijskih i zemnoalkalijskih kovina (natrij, kalij, kalcij i dr.) koji disocijacijom u vodenoj otopini daju hidroksidne ione (OH-).

Izvor

• Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 2 (Be-Da), str. 699. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-32-0