Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Šćedro: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 26: Redak 26:


Uvale otoka Šćedra poznata su sidrišta i sigurne luke još od starog vijeka. U pomorju otoka Šćedra vodile su se poznate bitke iz doba starog Rima, poput one između Pompeja i Cezara 49. pr. Krista. Tragovi bitke nalaze su u morskim dubinama oko Šćedra.<ref name="otokhvar"/> Danas je zaštićen kao park prirode.<ref name="otokhvar"/>
Uvale otoka Šćedra poznata su sidrišta i sigurne luke još od starog vijeka. U pomorju otoka Šćedra vodile su se poznate bitke iz doba starog Rima, poput one između Pompeja i Cezara 49. pr. Krista. Tragovi bitke nalaze su u morskim dubinama oko Šćedra.<ref name="otokhvar"/> Danas je zaštićen kao park prirode.<ref name="otokhvar"/>
24. lipnja [[arheologija u 2023.|2023.]] u podmorju oko Šćedra na dubini od 50 metara pronađen je pri višeslojnima snimanjima dna pronađen je potpuno očuvan potopljeni brod s teretom antičkih [[amfora]] iz 3. stoljeća prije Krista. Mjesto brodoloma iz starog vijeka otkriveno je tijekom zajedničke vježbe protuminskih ronitelja HRM i Ratne mornarice Republike Italije koja je održana od 15. do 21. lipnja. Glede datacije i očuvanosti, radi se o jednom od najranijih, potpuno očuvanih brodoloma na istočnoj obali Jadrana.<ref>[https://narod.hr/kultura/kod-hvara-pronaden-potopljeni-brod-iz-3-stoljeca-prije-krista ''Kod Hvara pronađen potopljeni brod iz 3. stoljeća prije Krista '']. Narod.hr. 24. lipnja 2023. Pristupljeno 25. lipnja 2023.</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 34: Redak 36:
*Mostir na otoku Šćedru;
*Mostir na otoku Šćedru;
*"Ecclesia in mari" na Šćedru
*"Ecclesia in mari" na Šćedru
Zapisi o Zavičaju,svezak II,Jelsa 1970
Zapisi o Zavičaju,svezak II,Jelsa 1970.
{{commons|Category:Šćedro}}
{{commons|Category:Šćedro}}



Inačica od 24. lipanj 2023. u 22:29

Šćedro
Podatci
Smještaj Jadransko more
Država Hrvatska
Glavno naselje Nastane
Površina 8,37[1] km2
Obalna crta 26,135[1] km
Broj stanovnika izmjenjivo

Otok Šćedro i Lukavci

Šćedro je otok uz južnu obalu Hvara, udaljen oko milju od mjesta Zavala na Hvaru. Šćedro od Hvara dijeli Šćedorski kanal, a od Korčule - Korčulanski kanal. Pored Hvara, Šćedru najbliže kopno su hridi Lukavci - 2 hridi oko 3 km zapadno od Šćedra.

Na otoku ljeti živi otprilike 30 ljudi, a zimi oko 15. Nekad su na otoku bila primorska naseljena mjesta Lovišće, Srida i Rake (zaljev Lovišće), Mostir/Moster u uvali Mostir, i Nastane odnosno selo Stan u unutarnjem dijelu otoka. Danas selo Nastane ima samo dvije održavane kuće a ostalo su ruševine. Na otoku su i 4 restorana. Od kulturnih objekata, na otoku se nalaze ostatci dominikanskog samostana.[2]

Otok nema struje ni vode pa se koriste gustirne kojim se svake godine provjerava kakvoća vode, a za struju se koriste agregati i solarna struja.

U Rakama je bila villa maritima, danas na dnu uvale Raka.[3]

Na južnoj strani otoka se nalazi krilo aviona iz drugog svj. rata, a trup aviona je malo dublje u moru.

Prema povijesnim zapisima, otok se prije zvao Torkola.

Šćedro ima nešto vlažniju klimu nego sjeverniji Hvar, zbog čega je u prošlosti na Šćedru jako dobro uspijevala pšenica.[4]

Uvale otoka Šćedra poznata su sidrišta i sigurne luke još od starog vijeka. U pomorju otoka Šćedra vodile su se poznate bitke iz doba starog Rima, poput one između Pompeja i Cezara 49. pr. Krista. Tragovi bitke nalaze su u morskim dubinama oko Šćedra.[4] Danas je zaštićen kao park prirode.[4]

24. lipnja 2023. u podmorju oko Šćedra na dubini od 50 metara pronađen je pri višeslojnima snimanjima dna pronađen je potpuno očuvan potopljeni brod s teretom antičkih amfora iz 3. stoljeća prije Krista. Mjesto brodoloma iz starog vijeka otkriveno je tijekom zajedničke vježbe protuminskih ronitelja HRM i Ratne mornarice Republike Italije koja je održana od 15. do 21. lipnja. Glede datacije i očuvanosti, radi se o jednom od najranijih, potpuno očuvanih brodoloma na istočnoj obali Jadrana.[5]

Izvori

Dr.Niko Duboković Nadalini:

  • Otok Šćedro (privredno-geografski položaj)
  • Mostir na otoku Šćedru;
  • "Ecclesia in mari" na Šćedru

Zapisi o Zavičaju,svezak II,Jelsa 1970.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Šćedro.



Nedovršeni članak Šćedro koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Sadržaj