Balaguša džamija: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Livno_Carsijska_dzamija.jpg|mini|desno|Čaršijska džamija u Livnu]] | |||
'''Džamija Bali-age Ljubunčića''', '''Balaguša džamija''' ili '''Čaršijska džamija''' se nalazi u starom dijelu grada [[Livno|Livna]], na [[čaršija|Staroj čaršiji]], po kojoj je i dobila svoje kolokvijalno ime. Jedna je od nekoliko potkupolnih [[džamija]] u Livnu, za koju se smatra da je podignuta nakon [[1530.]] i prije [[1550.]] godine. Nacionalni je spomenik kulture [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i pod zaštitom države. | '''Džamija Bali-age Ljubunčića''', '''Balaguša džamija''' ili '''Čaršijska džamija''' se nalazi u starom dijelu grada [[Livno|Livna]], na [[čaršija|Staroj čaršiji]], po kojoj je i dobila svoje kolokvijalno ime. Jedna je od nekoliko potkupolnih [[džamija]] u Livnu, za koju se smatra da je podignuta nakon [[1530.]] i prije [[1550.]] godine. Nacionalni je spomenik kulture [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i pod zaštitom države. | ||
Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 04:39
Džamija Bali-age Ljubunčića, Balaguša džamija ili Čaršijska džamija se nalazi u starom dijelu grada Livna, na Staroj čaršiji, po kojoj je i dobila svoje kolokvijalno ime. Jedna je od nekoliko potkupolnih džamija u Livnu, za koju se smatra da je podignuta nakon 1530. i prije 1550. godine. Nacionalni je spomenik kulture Bosne i Hercegovine i pod zaštitom države.
Balaguša džamija, kao i sve livanjske potkupolne džamije, pripadaju osmanlijskom tipu jednoprostorne džamije sa trijemom potkrivenim sa tri male kupolice. Visoka kupola, koja se nalazi u visini šerefe, nizak tambur i nizak minaret sa niskom krovnom konstrukcijom, izdvajaju livanjske potkupolne džamije u posebnu grupu bosanskohercegovačkih džamija. Po konstrukciji podsjećaju na potkupolne džamije iz 14. stoljeća u Izniku (Niceji).
Teško čitljiv natpis na Balaguša džamiji glasi:
Neka Allah sa čašću i plemenitosti oprosti Dobrotvoru i ostalim vjernicima, i Dobrotvoru neka podijeli obilnu nagradu. Postavismo kronogram sa zlatnim perom.
Bali-aga Ljubunčić je bio iz bogate livanjske obitelji islamiziranih Hrvata. U drugoj polovici 16. stoljeća muslimanski je dio Livna brojčano i prostorno napredovao, u čemu veliku ulogu imaju zaklade koje su ugledni pojedinci ostavljali radi izgradnje islamskih vjersko-prosvjetnih objekata i oplemenjivanja kulturno-vjerskog żivota grada u muslimanskom duhu. Zaklada Bali-age Ljubunčića bila je najbogatija, u iznosu od oko 130.000 akči, a slijedila je zaklada kliškog sandžak-bega Mustafe-paše Sokolovića.<ref>Radovi Zavoda za hrvatsku povijest vol. 38, Zagreb 2006. Kornelija Jurin Starčević: Islamsko-osmanski gradovi dalmatinskog zaleđa: prilog istraživanju urbanog razvoja u 16. i 17. stoljeću, str. 128-129</ref>