Bakumpai: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Bakumpai''', jedno od [[dajaci|dajačkih]] plemena naseljeno na otoku [[Borneo]] u selima duž obala rijeka [[Kapuas]] i [[Barito]], [[Indonezija]]. Jezočno pripadaju austronerzijskoj porodici a najsrodniji su [[Ngadju]] Dajacima. | |||
Bakumpaima je od najvećeg ekonomskog značaja uzgoj [[riža|riže]] i [[povrće|povrća]], a značajnu ulogu ima i [[ribolov]]. [[Lov]] na [[divlje svinje]] sa [[psi]]ma i kopljima i na manju [[divljač]] sa [[puhaljka]]ma, od manjeg je značaja. Većina ih se bavi [[trgovina|trgovinom]] i farmerskim poslovima. Razvijeno im je [[drvorezbarstvo]], gradnja kanua; pletarstvo i košaraštvo (proizvodi koji imaju važno trgovačko značenje); tkalaštvo; [[obrada željeza]]; tetoviranja. | Bakumpaima je od najvećeg ekonomskog značaja uzgoj [[riža|riže]] i [[povrće|povrća]], a značajnu ulogu ima i [[ribolov]]. [[Lov]] na [[divlje svinje]] sa [[psi]]ma i kopljima i na manju [[divljač]] sa [[puhaljka]]ma, od manjeg je značaja. Većina ih se bavi [[trgovina|trgovinom]] i farmerskim poslovima. Razvijeno im je [[drvorezbarstvo]], gradnja kanua; pletarstvo i košaraštvo (proizvodi koji imaju važno trgovačko značenje); tkalaštvo; [[obrada željeza]]; tetoviranja. |
Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 04:27
Bakumpai, jedno od dajačkih plemena naseljeno na otoku Borneo u selima duž obala rijeka Kapuas i Barito, Indonezija. Jezočno pripadaju austronerzijskoj porodici a najsrodniji su Ngadju Dajacima.
Bakumpaima je od najvećeg ekonomskog značaja uzgoj riže i povrća, a značajnu ulogu ima i ribolov. Lov na divlje svinje sa psima i kopljima i na manju divljač sa puhaljkama, od manjeg je značaja. Većina ih se bavi trgovinom i farmerskim poslovima. Razvijeno im je drvorezbarstvo, gradnja kanua; pletarstvo i košaraštvo (proizvodi koji imaju važno trgovačko značenje); tkalaštvo; obrada željeza; tetoviranja.
Bakumpai su muslimani, tradicionalno animisti, uz vjerovanje u vrhovno božanstvo u gornjem svijetu i božicu podzemlja; te mnoge dobre i zle duhove.
Pogrebne obrede (funeralije) obavljaju svečenici uz duge napjeve koji će dušu pokojnika odvesti u svijet duhova. Pokojnika se sahranjuje u drveni sanduk gdje ostaje nekoliko godina, nakon čega će njegovi ostaci biti položeni na podignutoj grobnici ili platformi[1].