Razlika između inačica stranice »Baktrija«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Baktrija'''-->[[Datoteka:BactriaMap.jpg|mini|300px|Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi]]
[[Datoteka:BactriaMap.jpg|mini|300px|Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi]]


'''Baktrija''' ([[perzijski|perz.]] بـلـخ: ''Bâkhtriš'') ili '''Baktrijana''', povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca [[Hindukuš]] i rijeke [[Amu-Darja]] u današnjem [[Afganistan]]u<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/48344/Bactria Baktrija (enciklopedija Britannica)]</ref>, [[Uzbekistan]]u i [[Tadžikistan]]u. Njena prijestolnica bio je grad Baktra (danas ''Balkh'')<ref name="Britannica"/>.
'''Baktrija''' ([[perzijski|perz.]] بـلـخ: ''Bâkhtriš'') ili '''Baktrijana''', povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca [[Hindukuš]] i rijeke [[Amu-Darja]] u današnjem [[Afganistan]]u<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/48344/Bactria Baktrija (enciklopedija Britannica)]</ref>, [[Uzbekistan]]u i [[Tadžikistan]]u. Njena prijestolnica bio je grad Baktra (danas ''Balkh'')<ref name="Britannica"/>.

Trenutačna izmjena od 04:25, 13. svibnja 2022.

Drevna Baktrija i njeni gradovi

Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu[1], Uzbekistanu i Tadžikistanu. Njena prijestolnica bio je grad Baktra (danas Balkh)[1].

Od sredine 6. stoljeća pr. Kr. bila je pod Perzijskim Carstvom odnosno pod kontrolom iranske dinastije Ahemenida[2], dok je dva stoljeća kasnije osvaja Aleksandar Makedonski, poslije kojeg regijom vlada helenistička dinastija Seleukida. Smatra se kako je zoroastrizam rođen upravo u Baktriji[2].

Baktrija je dugo vremena prestavljala važno raskrižje između Istoka i Zapada[1] kako kopnene trgovine, tako i religije i umjetnosti. Nakon 7. stoljeća pr. Kr. trajno je pala pod muslimansku vlast.

Smatra se kako su današni Tadžici direktni potomci drevnih Baktrijaca[3].

Izvori

Vanjske poveznice