Apstraktni ekspresionizam: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Apstraktni ekspresionizam''' je moderni stilski pravac američkog [[Apstraktna umjetnost|apstraktnog slikarstva]] koji se razvio u [[New York]]u [[1940-ih]] godina, a tijekom [[1950-ih]] se afirmirao kao dominantan umjetnički smjer i u [[SAD]]-u i u [[Europa|Europi]]. | |||
[[File:'Storm' Natalia P. Fernandes.JPG|thumb|right|300px|Primjer suvremenog apstraktnog ekspresionizma. Natalia Plachta Fernandes: Oluja.]] | [[File:'Storm' Natalia P. Fernandes.JPG|thumb|right|300px|Primjer suvremenog apstraktnog ekspresionizma. Natalia Plachta Fernandes: Oluja.]] | ||
Apstraktni ekspresionisti su razvijali [[Nadrealizam|nadrealističku]] metodu automatizma, što ih je dovelo do gestualne aktivnosti koja izmiče razumskoj kontroli. Tako naslikana slika nije prikaz nekog sadržaja nego polje slikarova tijela koje ostavlja trag, a trag postaje sadržaj - djelo. Slika je zapis automatizirane kretnje, intervencije koju proizvodi umjetnik, a on to može činiti kistom, prolijevanjem boje iz kantice ili prskanjem boje četkom (''dripping''), pri čemu nastaje neobuzdan, spontani kovitlac gestualnih tragova, a središte slike se gubi i ona curi ravnomjerno preko svojih rubova na sve strane. | Apstraktni ekspresionisti su razvijali [[Nadrealizam|nadrealističku]] metodu automatizma, što ih je dovelo do gestualne aktivnosti koja izmiče razumskoj kontroli. Tako naslikana slika nije prikaz nekog sadržaja nego polje slikarova tijela koje ostavlja trag, a trag postaje sadržaj - djelo. Slika je zapis automatizirane kretnje, intervencije koju proizvodi umjetnik, a on to može činiti kistom, prolijevanjem boje iz kantice ili prskanjem boje četkom (''dripping''), pri čemu nastaje neobuzdan, spontani kovitlac gestualnih tragova, a središte slike se gubi i ona curi ravnomjerno preko svojih rubova na sve strane. | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 16:34
Apstraktni ekspresionizam je moderni stilski pravac američkog apstraktnog slikarstva koji se razvio u New Yorku 1940-ih godina, a tijekom 1950-ih se afirmirao kao dominantan umjetnički smjer i u SAD-u i u Europi.
Apstraktni ekspresionisti su razvijali nadrealističku metodu automatizma, što ih je dovelo do gestualne aktivnosti koja izmiče razumskoj kontroli. Tako naslikana slika nije prikaz nekog sadržaja nego polje slikarova tijela koje ostavlja trag, a trag postaje sadržaj - djelo. Slika je zapis automatizirane kretnje, intervencije koju proizvodi umjetnik, a on to može činiti kistom, prolijevanjem boje iz kantice ili prskanjem boje četkom (dripping), pri čemu nastaje neobuzdan, spontani kovitlac gestualnih tragova, a središte slike se gubi i ona curi ravnomjerno preko svojih rubova na sve strane.
Umjetnike koji su prihvatili ovakav način rada i promišljanja ne povezuje toliko neki jasan zajednički slikarski stil koliko uvjerenje da stvaralačkom činu treba prići spontano, bez razumske intervencije ili kontrole. Pod utjecajem nadrealista i egzistencijalne filozofije, ovi slikari, su otkrili novi pristup umjetnosti gdje je slikarstvo postalo zamjena za život.
Predstavnici[uredi]
Najvažniji slikar ovoga pravca je Jackson Pollock (1912. - 1956.). Njegove slike su ogromne apstraktne kompozicije koje su nastale prskanjem ili kapanjem boje po položenom platnu, tako da je Pollock slikao čak i stojeći na slici (tzv. akcijsko slikarstvo). Slike predstavljaju rasprsnutost, umrljanost, isprepletenost, diskontinuiranost, razlivenost poteza koji vjerno odražavaju putanje umjetnikova tijela u realnom prostoru. Slikar svoje osjećaje ekspresivno prenosi jasnim potezima stvarajući apstraktnu sliku bez početka, kraja ili središta ("Jesenji ritam").
Apstraktni ekspresionizam se raširio i u Europi, premda su ovdje donekle sačuvali određenu dozu figuralnosti koja je pojačavala njihovu ekspresivnost. Takvi su npr.: Wools, W. De Kooning, Jean Dubuffet i dr.
Sličnu „neurotičnost“, ali drugačijeg impasta i kolorita pokazat će radovi grupe COBRA (ime načinjeno od početnih slova gradova iz kojih dolaze umjetnici – Copenhagen, Bruxelles i Amsterdam) koju čine Danac Asger Jorn (1914.-1973.), Belgijci Pierre Aleschinsky (1927.-) i Guillaume Corneille (1922.-), te Nizozemac Karel Appel (1921.-).
Osnovna su likovna obilježja grupe siloviti potezi kistom, iskrivljeni oblici i naglašeno jak kolorit, dok su izbor tema i kromatski registri manje sumorni u odnosu na ekspresionističke.
Popis značajnijih umjetnika Apstraktnog ekspresionizma[uredi]
- Ostali značajniji umjetnici povezani s apstraktnim ekspresionizmom:
Izvori[uredi]
- Laurie Schneider Adams, A History of Western Art, McGraw Hill, New York, 2001. ISBN 0-7-231717-5 nevaljani ISBN
- Marilyn Stokstad, Art History (Wolume Two), Pearson Prentice Hill, New Jersey, 2005. ISBN 0-13-145529 nevaljani ISBN
- Antun Karaman, Opća povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2004. ISBN 953-0-21319-0 nevaljani ISBN