Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Apatija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Apatija'''-->{{dz|[[Apatija (Ludbreg)]]|naselje}}
{{dz|[[Apatija (Ludbreg)]]|naselje}}
'''Apatija''' ([[grčki jezik|grč.]] ''apatheia'', neosjetljivost) [[Psihologija|psihičko]] je stanje bezvoljnosti, potištenosti, ravnodušnosti, gubitka čuvstvenosti i afekta. To je bolesno stanje kod kojega vanjski događaji ne pobuđuju nikakvo subjektivno doživljavanje, javlja se kod duševne zaostalosti, [[melankolija|melankolije]], [[depresija|depresije]], [[shizofrenija|shizofrenije]]. U stoičkoj [[filozofija|filozofiji]]i najviše dobro i najveća vrlina filozofa; ravnodušnost prema svemu što život donosi i suzdržavanje od svakoga suda o stvarima temelj je nepomućena duševnog mira ([[ataraksija]]).
'''Apatija''' ([[grčki jezik|grč.]] ''apatheia'', neosjetljivost) [[Psihologija|psihičko]] je stanje bezvoljnosti, potištenosti, ravnodušnosti, gubitka čuvstvenosti i afekta. To je bolesno stanje kod kojega vanjski događaji ne pobuđuju nikakvo subjektivno doživljavanje, javlja se kod duševne zaostalosti, [[melankolija|melankolije]], [[depresija|depresije]], [[shizofrenija|shizofrenije]]. U stoičkoj [[filozofija|filozofiji]]i najviše dobro i najveća vrlina filozofa; ravnodušnost prema svemu što život donosi i suzdržavanje od svakoga suda o stvarima temelj je nepomućena duševnog mira ([[ataraksija]]).



Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 15:11

Ovo je glavno značenje pojma Apatija. Za naselje pogledajte Apatija (Ludbreg).

Apatija (grč. apatheia, neosjetljivost) psihičko je stanje bezvoljnosti, potištenosti, ravnodušnosti, gubitka čuvstvenosti i afekta. To je bolesno stanje kod kojega vanjski događaji ne pobuđuju nikakvo subjektivno doživljavanje, javlja se kod duševne zaostalosti, melankolije, depresije, shizofrenije. U stoičkoj filozofijii najviše dobro i najveća vrlina filozofa; ravnodušnost prema svemu što život donosi i suzdržavanje od svakoga suda o stvarima temelj je nepomućena duševnog mira (ataraksija).

Povezani članci