Razlika između inačica stranice »Brežnjevljeva doktrina«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Brežnjevljeva doktrina''' je bila [[Sovjetski Savez|sovjetska]] politička doktrina, koju je predstavio [[Leonid Brežnjev]] u govoru na Petom kongresu [[Poljska ujedinjena radnička partija|Poljske ujedinjene radničke partije]], dana [[13. studenog]] [[1968.]] Glasila je: | |||
* ''Kada snage koje su neprijatelji socijalizma pokušaju preokrenuti razvoj neke socijalističke države u pravcu kapitalizma, to nije samo problem te zemlje, već zajednički problem i briga svih socijalističkih zemalja.'' | * ''Kada snage koje su neprijatelji socijalizma pokušaju preokrenuti razvoj neke socijalističke države u pravcu kapitalizma, to nije samo problem te zemlje, već zajednički problem i briga svih socijalističkih zemalja.'' | ||
Trenutačna izmjena od 19:28, 30. travnja 2022.
Brežnjevljeva doktrina je bila sovjetska politička doktrina, koju je predstavio Leonid Brežnjev u govoru na Petom kongresu Poljske ujedinjene radničke partije, dana 13. studenog 1968. Glasila je:
- Kada snage koje su neprijatelji socijalizma pokušaju preokrenuti razvoj neke socijalističke države u pravcu kapitalizma, to nije samo problem te zemlje, već zajednički problem i briga svih socijalističkih zemalja.
Ono što se podrazumijevalo u ovoj doktrini je da rukovodstvo Sovjetskog Saveza zadržava za sebe pravo definirati "socijalizam" i "kapitalizam". U praksi to je značilo da nijednoj državi nije dozvoljeno napustiti Varšavski pakt ili ugroziti monopol komunističke partije te zemlje na vlasti. Doktrina je poslužila opravdanju invazije na Čehoslovačku koja je okončala Praško proljeće 1968. i sovjetsku invaziju na Afganistan 1979. Tom je prilikom i uveden termin ograničeni suverenitet. Brežnjevljevu je zamijenila duhovito nazvana Sinatrina doktrina, 1988.