Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Alhamijado književnost: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Alhamijado književnost'''-->{{pravopis}}
{{pravopis}}
'''Aljamiado književnost''' (ili '''alhamijado književnost''') književnost je na [[Hrvatski jezik|hrvatskome]], [[bošnjački jezik|bošnjačkome]], [[Portugalski jezik|portugalskome]], i [[Španjolski jezik|španjolskome]] jeziku pisana i prilagođena [[arapsko pismo|arapskim pismom]]. Alhamijado književnost je pojava pisanja arabicom na nearapskom jeziku koja je postojala i kod inih južnoslavenskih i ostalih naroda, poput Iranaca, Kurda, Maura u Španjolskoj, Turaka i dr.<ref>{{Citiranje weba|url=https://akos.ba/alhamijado-bosnjacka-knjizevnost-pisana-arebicom/ AKOS |title=
'''Aljamiado književnost''' (ili '''alhamijado književnost''') književnost je na [[Hrvatski jezik|hrvatskome]], [[bošnjački jezik|bošnjačkome]], [[Portugalski jezik|portugalskome]], i [[Španjolski jezik|španjolskome]] jeziku pisana i prilagođena [[arapsko pismo|arapskim pismom]]. Alhamijado književnost je pojava pisanja arabicom na nearapskom jeziku koja je postojala i kod inih južnoslavenskih i ostalih naroda, poput Iranaca, Kurda, Maura u Španjolskoj, Turaka i dr.<ref>{{Citiranje weba|url=https://akos.ba/alhamijado-bosnjacka-knjizevnost-pisana-arebicom/ AKOS |title=
Alhamijado – bošnjačka književnost pisana arebicom|publisher=akos.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>
Alhamijado – bošnjačka književnost pisana arebicom|publisher=akos.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>

Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 18:58

Aljamiado književnost (ili alhamijado književnost) književnost je na hrvatskome, bošnjačkome, portugalskome, i španjolskome jeziku pisana i prilagođena arapskim pismom. Alhamijado književnost je pojava pisanja arabicom na nearapskom jeziku koja je postojala i kod inih južnoslavenskih i ostalih naroda, poput Iranaca, Kurda, Maura u Španjolskoj, Turaka i dr.[1]

Ova književnost predstavlja prve doprinose u bošnjačkoj književnosti. Javlja se u Osmanskom carstvu uglavnom na štokavskoj ikavici te na pismu arabici. Javlja u svim krajevima gdje žive Hrvati a bile su pod osmanskom vlašću. Javlja se i kod predaka Bošnjaka koji su pisali arabicom i koji se ubraja i u baštinu na bošnjačkome jeziku.[2][3] Sadržajno to su većinom pjesme: ilahije, vjerske i pobožne naravi, kaside, poučno moralističke, pa pjesme pritužbenog karaktera, domoljubne te ljubavni stihovi,[4] a od proznih uradaka teološko-pravni spisi, molitve, rječnici i podnesci (arzuhali i mahzari).[5]

Prvi zabilježeni književnik ove skupine je pisac Erdeljac Mehmed koji se 1588.–1589. godine javlja se petrarkistički spjevanim djelom Hrvatska pjesma (Hırvat Türkisi). Iz 16. stoljeća tu je i Nerkezi Muhamed Sarajlija. Iz 17. stoljeća predstavnik je Hadži Jusuf Livnjak koji je pisao pritužbene pjesme, Hasan Kaimija Zrinović (Hasan Kaimija, Hasan Kaimi) iz Sarajeva, prognan u Zvornik, poznat po protumletačkoj pjesmi Nemojte se kladiti, a Hrvate paliti, zato ćete platiti, kad vam ode Kandija. Skupini iz ovog stoljeća pripada autor bosansko- turskog rječnika u pjesmoredcima, leksikograf Muhamed Hevaji Uskufi koji je djelovao u tuzlanskom kraju. U 18. stoljeću poznato je djelo "Duvanjski arzuhal", zatim pisac Muhamed Velihodžić, Mula Mustafa Bašeskija, Mustafa Ejubović. Javlja se i djevojka iz Sarajeva Umihana Čuvidina u 18. i 19. st., kao i Ilhamija Žepčak i Abdurrahman Sirri.

Do austrijskog zauzeća Bosne 1878. sve do zaključenja Berlinskog kongresa ovaj se vid književnosti u Bosni i Hercegovini dosta bogato razvijao. Kasni predstavnik je Hamzo Puzić.[4] Još su vrijedni spomena Ahmed Karahodža, Muhamed-aga Pruščanin, Hasan Mostarac, Mahmud Mostarac i mnogi drugi.

Izvori

Sadržaj