Razlika između inačica stranice »Ahmed-Agina džamija u Vitezu«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ahmed-Agina džamija u Vitezu'''-->'''Ahmed-Agina džamija u Vitezu''' najstariji je objekt na području općine vitez te gradska [[džamija]] u [[Vitez (BiH)|Starom Vitezu]].
'''Ahmed-Agina džamija u Vitezu''' najstariji je objekt na području općine vitez te gradska [[džamija]] u [[Vitez (BiH)|Starom Vitezu]].


== Povijest ==
== Povijest ==

Trenutačna izmjena od 13:39, 28. travnja 2022.

Ahmed-Agina džamija u Vitezu najstariji je objekt na području općine vitez te gradska džamija u Starom Vitezu.

Povijest

Izgrađena je 998. godine po Hidžri ili 1589./1590.godine po novoj eri. Džamiju je sagradio izvjesni Ahmed-aga poznat i kao Sinan Čelebi. Postoji predaja da je Ahmed-aga porušio stari rimski most na Divjaku, a kamen upotrijebio za gradnju džamije. Kad je sultan za to saznao kaznio je Ahmed-agu oduzimanjem ranije dodijeljenog posjeda.

Od džamije koja je izgrađena prije 417 godina u izvornom obliku su ostali zidovi, mihrab i portal ulaznih vrata. Nekada je uz džamiju bila drveni minaret koji je 1962. godine srušen, a ozidan je novi od pune cigle. Rekonstrukcija unutrašnjosti je obavljena 1985./86. godine. U vrijeme rata u BIH, džamija je u znatnoj mjeri oštećena. Godine 1993. munara je dva puta direktno pogođena. Nakon rata, 1996. godine, izmijenjen je veći dio krovne građe i crijepa. Na zahtjev vjernika, 2001. godine, džamija je proširena i osigurano je novih 80-100 m2 prostora za obavljanje namaza. Stolarija je izmijenjena 2002. godine. Iste je godine napravljena podna izolacija i izmijenjen pod. Kotlovnica je izgrađena 2003. godine i uvedeno je grijanje u džamiju i imamsku kuću. Također je izvršena i rekonstrukcija minareta koji je dograđen za još 5-6 metara, izvršeno je pokrivanje kubeta bakrom, a vanjski zidovi su obloženi sedrom. Džamija je od 1953. godine imala i mekteb. Ova džamija je imala, a i danas ima, svoj vakuf. Do poslije Drugog svjetskog rata vakuf ove džamije je posjedovao 120 dunuma zemlje. Veći dio je nacionalizacijom, arondacijom ili eksproprijacijom oduzet Vakufu.

Imami i hatibi

Tko su bili imami i hatibi Ahmed-agine džamije teško je ustanoviti. Po sjećanju starijih mještana, a što je zabilježio Hasan ef. Mujkić, imami i hatibi ove džemije su bili: hadži Ahmed ef. Zukan, (sudeći po prezimenu rođeni Vitežanin), Ibrahim ef. Arapčić (student čuvenog El-Azhera u Kairu), Salih ef. Patković, izvjesni Rahman ef. i Ragib ef., Hasan ef. Mujkić, Omer ef. Meštrovac, Mihnet ef. Mehmedović (današnji imam džamije).

Za minulih 417 godina u Džamiji se, pored klanjanja namaza, podučilo mnogo generacija osnovama islama, ali i kulturi življenja te toleranciji u odnosima sa pripadnicima drugih konfesija.