Razlika između inačica stranice »Afrička unija«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Organizacija afričkoga jedinstva]] osnovana je [[25. svibnja]] [[1963.]], a naslijedila ju je '''Afrička unija''' [[2002.]] godine, sa sjedištem u [[Adis Abeba|Adis Abebi]], u Etiopiji. U Uniju su učlanjene apsolutno sve države u [[Afrika|Africi]], ujedinjene, prije svega, kako bi dale mir i sigurnost [[Afrika|afričkome kontinentu]], što je pretpostavka za svaku vrstu razvitka. | |||
Bivši predsjedatelj Afričke unije, bivši mozambički predsjednik [[Joachim Chissano]], objavio je u Adis Abebi osnivanje Vijeća za mir i sigurnost, tijela organiziranoga prema primjeru Organizacije [[UN|Ujedinjenih naroda]] i [[Europska unija|Europskoj uniji]]. Među najvećim izazovima s kojima će se trebati suočiti, na kontinentu koji ima više od 830 milijuna stanovnika, od kojih njih 60% ima manje od 20 godina, jest, sad već kronična, politička nestabilnost. | Bivši predsjedatelj Afričke unije, bivši mozambički predsjednik [[Joachim Chissano]], objavio je u Adis Abebi osnivanje Vijeća za mir i sigurnost, tijela organiziranoga prema primjeru Organizacije [[UN|Ujedinjenih naroda]] i [[Europska unija|Europskoj uniji]]. Među najvećim izazovima s kojima će se trebati suočiti, na kontinentu koji ima više od 830 milijuna stanovnika, od kojih njih 60% ima manje od 20 godina, jest, sad već kronična, politička nestabilnost. | ||
Trenutačna izmjena od 07:12, 15. travnja 2022.
Organizacija afričkoga jedinstva osnovana je 25. svibnja 1963., a naslijedila ju je Afrička unija 2002. godine, sa sjedištem u Adis Abebi, u Etiopiji. U Uniju su učlanjene apsolutno sve države u Africi, ujedinjene, prije svega, kako bi dale mir i sigurnost afričkome kontinentu, što je pretpostavka za svaku vrstu razvitka.
Bivši predsjedatelj Afričke unije, bivši mozambički predsjednik Joachim Chissano, objavio je u Adis Abebi osnivanje Vijeća za mir i sigurnost, tijela organiziranoga prema primjeru Organizacije Ujedinjenih naroda i Europskoj uniji. Među najvećim izazovima s kojima će se trebati suočiti, na kontinentu koji ima više od 830 milijuna stanovnika, od kojih njih 60% ima manje od 20 godina, jest, sad već kronična, politička nestabilnost.
Članice
- Alžir
- Angola
- Benin
- Bjelokosna Obala
- Bocvana
- Burkina Faso
- Burundi
- Čad
- Demokratska Republika Kongo
- Džibuti
- Egipat
- Ekvatorska Gvineja
- Eritreja
- Etiopija
- Gabon
- Gambija
- Gana
- Gvineja
- Gvineja Bisau
- Južni Sudan
- Južnoafrička Republika
- Kamerun
- Kenija
- Komori
- Republika Kongo
- Lesoto
- Liberija
- Libija
- Madagaskar
- Malavi
- Mali
- Maroko - napustio prethodnu organizaciju 1984.; no vratio se u uniju 2017. godine.[1]
- Mauricijus
- Mauritanija - suspendirana od državnog udara 2005.; vratila se u uniju 2007.
- Mozambik
- Namibija
- Niger
- Nigerija
- Ruanda
- Sveti Toma i Princip
- Sejšeli
- Senegal
- Sijera Leone
- Somalija
- Srednjoafrička Republika
- Sudan
- Svazi
- Tanzanija
- Togo
- Tunis
- Uganda
- Zambija
- Zapadna Sahara
- Zelenortska Republika
- Zimbabve