More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:TooManyPigeons.jpg|mini|desno|Fotografija golubova u kutijama. U ovom se primjeru {{nowrap|''n'' {{=}} 10}} golubova nalazi u {{nowrap|''m'' {{=}} 9}} kutija, pa po Diricletovom principu slijedi da najmanje jedna kutija ima više od jednog goluba.]] | |||
'''Dirichletov princip''' ili '''princip golubinjaka''' jednostavan je i djelotvoran [[Kombinatorika|kombinatorni]] princip kojeg je prvi formulirao i koristio [[Njemačka|njemački]] [[matematičar]] [[Johann Peter Gustav Lejeune Dirichlet|Dirichlet]] otprilike [[1834.]] godine pod nazivom ''Schubfachprinzip''.<ref>https://hrcak.srce.hr › filePDF | '''Dirichletov princip''' ili '''princip golubinjaka''' jednostavan je i djelotvoran [[Kombinatorika|kombinatorni]] princip kojeg je prvi formulirao i koristio [[Njemačka|njemački]] [[matematičar]] [[Johann Peter Gustav Lejeune Dirichlet|Dirichlet]] otprilike [[1834.]] godine pod nazivom ''Schubfachprinzip''.<ref>https://hrcak.srce.hr › filePDF | ||
Posljednja izmjena od 13. travanj 2022. u 03:36

Dirichletov princip ili princip golubinjaka jednostavan je i djelotvoran kombinatorni princip kojeg je prvi formulirao i koristio njemački matematičar Dirichlet otprilike 1834. godine pod nazivom Schubfachprinzip.[1]
Naime, Dirichletov princip navodi da ako se n golubova smjesti u m golubinjaka, pri čemu je n>m, onda postoji najmanje jedan golubinjak u kojem se nalaze barem dva goluba.
Apstraktna definicija gore navedenog je da, ukoliko je potrebno rasporediti više od n objekata u n nepraznih skupova, onda će barem jedan skup sadržavati više od jednog elementa. Alternativno, ni jedna funkcija iz skupa koji ima više od n elemenata u skup koji ima n elemenata ne može biti injektivna.
Dirichletov princip — slaba forma
Neka je prirodan broj. Ako predmeta bilo kako rasporedimo u n kutija (pretinaca), tada barem jedna kutija sadrži barem dva predmeta.
Dokažimo tvrdnju kontradikcijom: pretpostavimo da ne postoji kutija koja sadrži više od jednog predmeta. To znači da svaka od kutija sadrži ili jedan ili nijedan predmet. Označimo s broj praznih kutija. Vrijedi . Tada će broj kutija koje sadrže jedan predmet biti . To bi značilo da je ukupan broj predmeta smještenih u kutija jednak , a to je u kontradikciji s pretpostavkom da želimo smjestiti predmet u n kutija, a .
Zato je naša pretpostavka o nepostojanju kutije koja sadrži više od jednog predmeta pogrešna! Valja uočiti da Dirichletov princip daje samo egzistenciju kutije s barem dva predmeta, ne i algoritam njenog pronalaska.
Označimo s broj elemenata skupa . Dirichletov princip može se iskazati i ovako:
- Neka su i konačni skupovi, takvi da je , a neko preslikavanje. Tada nije injekcija, tj. postoje , , takvi da je .
Vrijedi:
- Neka su konačni skupovi sa neko preslikavanje. Tada je injekcija.
Dirichletov princip — jaka forma
Ako je predmeta razmješteno u kutija, onda barem jedna kutija sadrži predmet.
Izvori
- ↑ https://hrcak.srce.hr › filePDF Web-rezultati Dirichletov princip