Toggle menu
242,5 tis.
116
18
647,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Željka Lovrenčić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnc
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Željka Lovrenčić'''-->'''Željka Lovrenčić'''  ([[Koprivnica]], [[1960.]]) je [[hrvatska književnost|hrvatska]] [[književnica]], [[esej]]istica, [[prevoditelj]]ica, urednica i proučavateljica [[hrvatsko iseljeništvo|hrvatskog iseljeništva]], osobito onoga na području španjolskoga govornog izričaja.  
Željka Lovrenčić'''  ([[Koprivnica]], [[1960.]]) je [[hrvatska književnost|hrvatska]] [[književnica]], [[esej]]istica, [[prevoditelj]]ica, urednica i proučavateljica [[hrvatsko iseljeništvo|hrvatskog iseljeništva]], osobito onoga na području španjolskoga govornog izričaja.  


== Životopis ==
== Životopis ==

Inačica od 25. ožujak 2022. u 11:29

Željka Lovrenčić (Koprivnica, 1960.) je hrvatska književnica, esejistica, prevoditeljica, urednica i proučavateljica hrvatskog iseljeništva, osobito onoga na području španjolskoga govornog izričaja.

Životopis

Rodila se je 1960. godine u Koprivnici. U rodnom je gradu pohađala osnovnu školu. U Križevcima je išla u srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1983. godine diplomirala je komparativnu književnost i španjolski jezik i književnost, na temu Juana Ramóna Jiméneza. Magistrirala je filologiju na istom fakultetu, a prerađeni i prošireni magistarski rad objavila je poslije pod naslovom Obrasci fantastike u hispanoameričkom romanu. Doktorirala je 2011. na temi Hispanistička Croatica - tri naraštaja čileanskih pisaca hrvatskoga podrijetla na Hrvatskim studijima. Šest je godina boravila u u Meksiku i Čileu. Bila je stipendistica meksičke vlade od 1988. godine. Na dvama glavnim meksičkim sveučilištima (UNAM-u i Colegiju de México) slušala je predavanja iz hispanoameričke književnosti. Potom je boravila u Čileu od 1995. do 2000. godine. Ondje je u Punta Arenasu predavala hrvatski jezik i kulturu. Potom je bila radila u hrvatskoj diplomaciji kao druga tajnica (ataše) u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Santiagu.

Danas je voditeljicom zbirke Inozemne croatice u u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na tom odjelu prikuplja građu koju su Hrvati objavili izvan granica Republike Hrvatske. Redovna je suradnica veleposlanstva Španjolske i Čilea u svezi s kulturom.

Napisala je, uredila i prevela četrdesetak knjiga. Članica je Međunarodne organizacije udruge književnika i umjetnika (International Writers and Artist Organization). Dopredsjednica je Društva hrvatskih književnika.

Izvori