<!--'''Skok s motkom'''-->'''Skok s motkom''' je [[atletika|atletska]] sportska disciplina koja podrazumjeva upotrebu savitljive motke kako bi se preskočila letvica postavljena na što većoj visini. Skakanje s motkom poznavali su drevni Grci, kao i Krećani i Kelti. Skok motkom je jedina disciplina u kojoj se upotrebljava pomagalo kako bi se preskočila određena visina. Kako povijesničari tvrde, podrijetlo ove discipline možemo pratiti do drevnih vremena Stare Grčke. Postaje službeno disciplina [[1812.]] godine, u vrijeme održavanja prvih atletskih susreta u [[Engleska|Engleskoj]], a pojavljuje se i u prvenstvima sveučilišta [[Cambridge]], [[1857.]] godine. Skok s motkom je dio olimpijskog programa od prvih [[XXVII. Olimpijske igre - Sydney 2000.|Olimpijskih igara 1896.]] Skok motkom za žene je postala olimpijska disciplina u [[XXVII. Olimpijske igre - Sydney 2000.|Olimpijskim igarama 2000.]]
Skok s motkom''' je [[atletika|atletska]] sportska disciplina koja podrazumjeva upotrebu savitljive motke kako bi se preskočila letvica postavljena na što većoj visini. Skakanje s motkom poznavali su drevni Grci, kao i Krećani i Kelti. Skok motkom je jedina disciplina u kojoj se upotrebljava pomagalo kako bi se preskočila određena visina. Kako povijesničari tvrde, podrijetlo ove discipline možemo pratiti do drevnih vremena Stare Grčke. Postaje službeno disciplina [[1812.]] godine, u vrijeme održavanja prvih atletskih susreta u [[Engleska|Engleskoj]], a pojavljuje se i u prvenstvima sveučilišta [[Cambridge]], [[1857.]] godine. Skok s motkom je dio olimpijskog programa od prvih [[XXVII. Olimpijske igre - Sydney 2000.|Olimpijskih igara 1896.]] Skok motkom za žene je postala olimpijska disciplina u [[XXVII. Olimpijske igre - Sydney 2000.|Olimpijskim igarama 2000.]]
Današnje motke za skakanje se izrađuju slaganjem slojeva fiberglasa obloženih plastikom oko metalne jezgre. One su blago iskrivljene da bi atletičaru dale veći odraz.
Današnje motke za skakanje se izrađuju slaganjem slojeva fiberglasa obloženih plastikom oko metalne jezgre. One su blago iskrivljene da bi atletičaru dale veći odraz.
Inačica od 24. ožujak 2022. u 19:22
Skok s motkom je atletska sportska disciplina koja podrazumjeva upotrebu savitljive motke kako bi se preskočila letvica postavljena na što većoj visini. Skakanje s motkom poznavali su drevni Grci, kao i Krećani i Kelti. Skok motkom je jedina disciplina u kojoj se upotrebljava pomagalo kako bi se preskočila određena visina. Kako povijesničari tvrde, podrijetlo ove discipline možemo pratiti do drevnih vremena Stare Grčke. Postaje službeno disciplina 1812. godine, u vrijeme održavanja prvih atletskih susreta u Engleskoj, a pojavljuje se i u prvenstvima sveučilišta Cambridge, 1857. godine. Skok s motkom je dio olimpijskog programa od prvih Olimpijskih igara 1896. Skok motkom za žene je postala olimpijska disciplina u Olimpijskim igarama 2000.
Današnje motke za skakanje se izrađuju slaganjem slojeva fiberglasa obloženih plastikom oko metalne jezgre. One su blago iskrivljene da bi atletičaru dale veći odraz.
Svjetski rekorder u konkurenciji muškaraca je Renaud Lavillenie koji je 2014. godine u Donjecku u Ukrajini preskočio 6,16 metara, čime je oborio dugovječni rekord Sergeja Bubke. [1]Bubka je držao rekord sa skokom preko 6,15 metara još od 1993., a Francuz je visinu od 6,16 u njegovoj Ukrajini preskočio iz prvog pokušaja. Svjetski rekorder među ženama je Jelena Isinbajeva koja je 2008. u Zürichu skočila 5,06 m.
