Toggle search
Toggle menu
243,2 tis.
110
18
645,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Politička ljevica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Politička ljevica'''-->'''Lјevica''' predstavlja opći pojam kojim se označavaju politički [[pokret (politika)|pokreti]], [[politička stranka| političke stranke]] i [[politička ideja|političke ideje]] koje pripadaju političkom spektru lјevice.
Lјevica''' predstavlja opći pojam kojim se označavaju politički [[pokret (politika)|pokreti]], [[politička stranka| političke stranke]] i [[politička ideja|političke ideje]] koje pripadaju političkom spektru lјevice.


Opći ciljevi ljevice obično su [[društvena jednakost]], [[egalitarizam]], [[radnička prava]] i [[demokracija|demokratizacija]], sa čestim naglaskom protiv [[hijerarhija|nevoluntarnih hijerarhija]].<ref name="Smith">{{Citiranje knjige|last=Smith|first=T. Alexander|first2=Raymond|last2=Tatalovich|title=Cultures at War: Moral Conflicts in Western Democracies|url=https://archive.org/details/culturesatwarmor0000smit|url-access=registration|location=Toronto, Canada|publisher=Broadview Press|year=2003|page=[https://archive.org/details/culturesatwarmor0000smit/page/30 30]|isbn=}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Bobbio|first=Norberto|first2=Allan|last2=Cameron|title=Left and Right: The Significance of a Political Distinction|url=https://archive.org/details/leftrightsignifi00bobb|url-access=limited|publisher=University of Chicago Press|year=1997|page=[https://archive.org/details/leftrightsignifi00bobb/page/n58 37]}}</ref><ref name="Lukes">{{Citiranje knjige|last1=Ball|first1=Terence|title=The Cambridge History of Twentieth-Century Political Thought|date=2005|publisher=[[Cambridge University Press]]|location=Cambridge|isbn=9780521563543|edition=Reprint.|url=https://books.google.com/?id=N1h4_NqTOFoC&printsec=frontcover&dq=The+Cambridge+History+of+Twentieth-Century+Political+Thought#v=onepage&q&f=false|accessdate=15 November 2016|page=614}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last1=Thompson|first1=Willie|title=The Left In History: Revolution and Reform in Twentieth-Century Politic|date=1997|publisher=Pluto Press|location=London|isbn=978-0745308913}}</ref> Tipično zagovara brigu o skupinama koje su potlačene naspram drugih u društvu kroz ublažavanje ili rješavanje nepravednih nejednakosti.<ref name="Smith"/>
Opći ciljevi ljevice obično su [[društvena jednakost]], [[egalitarizam]], [[radnička prava]] i [[demokracija|demokratizacija]], sa čestim naglaskom protiv [[hijerarhija|nevoluntarnih hijerarhija]].<ref name="Smith">{{Citiranje knjige|last=Smith|first=T. Alexander|first2=Raymond|last2=Tatalovich|title=Cultures at War: Moral Conflicts in Western Democracies|url=https://archive.org/details/culturesatwarmor0000smit|url-access=registration|location=Toronto, Canada|publisher=Broadview Press|year=2003|page=[https://archive.org/details/culturesatwarmor0000smit/page/30 30]|isbn=}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Bobbio|first=Norberto|first2=Allan|last2=Cameron|title=Left and Right: The Significance of a Political Distinction|url=https://archive.org/details/leftrightsignifi00bobb|url-access=limited|publisher=University of Chicago Press|year=1997|page=[https://archive.org/details/leftrightsignifi00bobb/page/n58 37]}}</ref><ref name="Lukes">{{Citiranje knjige|last1=Ball|first1=Terence|title=The Cambridge History of Twentieth-Century Political Thought|date=2005|publisher=[[Cambridge University Press]]|location=Cambridge|isbn=9780521563543|edition=Reprint.|url=https://books.google.com/?id=N1h4_NqTOFoC&printsec=frontcover&dq=The+Cambridge+History+of+Twentieth-Century+Political+Thought#v=onepage&q&f=false|accessdate=15 November 2016|page=614}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last1=Thompson|first1=Willie|title=The Left In History: Revolution and Reform in Twentieth-Century Politic|date=1997|publisher=Pluto Press|location=London|isbn=978-0745308913}}</ref> Tipično zagovara brigu o skupinama koje su potlačene naspram drugih u društvu kroz ublažavanje ili rješavanje nepravednih nejednakosti.<ref name="Smith"/>

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 21:35

Lјevica predstavlja opći pojam kojim se označavaju politički pokreti, političke stranke i političke ideje koje pripadaju političkom spektru lјevice.

Opći ciljevi ljevice obično su društvena jednakost, egalitarizam, radnička prava i demokratizacija, sa čestim naglaskom protiv nevoluntarnih hijerarhija.[1][2][3][4] Tipično zagovara brigu o skupinama koje su potlačene naspram drugih u društvu kroz ublažavanje ili rješavanje nepravednih nejednakosti.[1]

Termini Ljevica i Desnica nastaju tokom Francuske revolucije (1789. – 1799.), a odnosi se na raspodjelu sjedala u Skupštini Generalnih staleža. Oni koji su sjedili na lijevoj strani, republikanci, protivili su se monarhiji i podržavali revoluciju, uključujući i formiranje republike, dok su na desnici podržavali tradicionalne institucije Ancien Régimea, tj. Starog poretka. Termin ljevica počinje biti korišten restauracijom Francuske monarhije 1815. godine.[5]

Termin se koristi za mnoge pokrete, pogotovo republikanizam tokom Francuske revolucije, proljeća naroda, pa onda za socijalizam,[6] koji uključuje anarhizam, marksizam, socijaldemokraciju i brojne druge teorije, u 19. i 20. stoljeću.[7] Od tada se ljevica koristi za širok pojas pokreta i ideja,[8] uključujući pokrete za građanska prava, feminističke pokrete, proturatne prosvjede i environmentalizam,[9][10] i niz političkih stranaka.[11][12][13] Profesor ekonomije Barry Clark tvrdi: "ljevičari smatraju da ljudski razvoj napreduje kada se individualci uključe u kooperativne, međusobno sporazumne odnose koji bujaju tek kada se pretjerane razlike u statusu, moći i bogatstvu eliminiraju."[14]

Obilježja suvremene i nove ljevice za umanjenje nepravda koje stvara ekonomski kapitalizam:

  • Na razini poduzeća to znači razvijanje mehanizama demokracije na radnom mjestu;
  • Na razini ekonomije to znači razvijanje društvene i demokratske koordinacije umjesto slijepe tržišne proizvodnje;
  • Na razini državnih institucija to znači širenje predstavničkog tipa demokracije s mehanizmima izravne demokracije (npr. participativni proračun, opoziv zastupnika i gradonačelnika, itd.);
  • Na razini društva to znači borba protiv svakog oblika podređenosti i iskorištavanja, naročito borba protiv diskriminacije na osnovi rase, spola, seksualne orijentacije, nacionalne ili etničke pripadnosti, svjetonazora, hendikepa, pripadnosti manjinskoj zajednici i sl.;
  • U odnosu na okoliš to znači usklađivanje gospodarstva u skladu s nosećim i obnovljivim sposobnostima okoliša, te s uvođenjem ekološki prihvatljivih tehnologija.

Pristaše suvremene i nove ljevice se zalažu za internacionalizam, umanjenje i prevazilaženje nepravdi koje stvara svjetski kapitalizam, pa se vezuju uz napredne pokrete i stranke iz cijelog svijeta. Borba obuhvata svjetski anti-kapitalistički pokret, kojeg čine različiti radnički i sindikalni pokreti, pokreti za ljudska i manjinska prava i slobode, te suvremene ljevičarske stranke, organizacije i pojedinci.

Napredni pokreti obično se organiziraju na dva načina. Organiziraju se kao stranke koje žele dobiti demokratsku političku moć i djelovati kao anti-sistemska vlast, ali i kao pokreti koji se bore za nadilaženje sustava bez želje za preuzimanjem političke vlasti. Obje strategije su značajne: oni koji djeluju odozdo, i nadilaze dosadašnje društvene odnose, i oni koji u formalnom političkom prostoru mijenjaju politike odozgo.

Termin suvremena ljevica, nova ljevica ili demokratska ljevica koristi se i kao sinonim za različite anti-autoritarne socijalističke i neo-marksističke pokrete, organizacije i stranke, ali se pridjev "demokratski" koristi za razlikovanje demokratskih ljevičara od boljševizma 20. stoljeća i marksističko-lenjinističkog modela izgradnje socijalizma, koji se smatra nedemokratskim i autoritarnim, te iskrivljenjem plemenite ideje socijalne pravde.

Načelna obilježja suvremene i nove ljevice su: anti-autoritarnost i demokratičnost; anti-kapitalizam; anti-militarizam; sekularizam i anti-klerikalizam; internacionalizam i anti-nacionalizam.

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  2. ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  3. ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  4. ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  5. ↑ Realms of memory: conflicts and divisions (1996), ed. Pierre Nora, "Right and Left" by Marcel Gauchet, p. 248.
  6. ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  7. ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  8. ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  9. ↑ Neumayer, Eric (2004). "The environment, left-wing political orientation, and ecological economics". Ecological Economics 51 (3–4): 167–175. doi:10.1016/j.ecolecon.2004.06.006. http://eprints.lse.ac.uk/714/1/EE_51%283-4%29.pdf 
  10. ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  11. ↑ "Democratic socialism". Inačica izvorne stranice arhivirana 2. rujan 2006.. http://www.econ.ohio-state.edu/Fleisher/courses/econ508winter06/docs/Democratic_socialism.pdf Pristupljeno 3. lipanj 2017. 
  12. ↑ Fiona Harvey (5. rujan 2014.), "Green party to position itself as the real left of UK politics", The Guardian, https://www.theguardian.com/environment/2014/sep/05/green-party-left-uk-politics-caroline-lucas 
  13. ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  14. ↑ Clark, Barry (1998) Political Economy: A Comparative Approach. Westport, Connecticut: Praeger Press ISBN 9780275958695

Vidi još


Literatura

  • Karl Marks: „Kapital“. Marksovi radovi inspirisali su mnoge društvene pokrete.
  • Milan Kangrga: „Etika“ (Tehnička knjiga Zagreb, 2004). Etika kao vječita potreba za boljim svijetom.
  • Naomi Klajn: „Ne logo“ (Samizdat, 2003). Popularna alter-globalistička, odnosno anti-korporativna knjiga u kojoj autorka izvodi pojedine slučajeve protiv globalnog kapitalizma.
  • Noam Čomski: „Svjetski poredak stari i novi“ (SKC, 1996). Popularni autor.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Politička_ljevica&oldid=444516"