Politička desnica je sintagma kojom u aktualnom političkom životu označavamo uglavnom konzervativne struje unutar političkog spektra.
Politička desnica polazi od različitosti pojedinaca, pa stoga podržava ili prihvaća društvenu hijerarhiju.[1][2][3]
Stoga smatra da proizlazi nejednakost kao "neizbježna", "prirodna", "normalna" i "poželjna".[1].
Razlikuju se stavovi
- klasične desnice
koja smatra opravdane razlika ljudi po nasljeđu i obiteljskoj tradiciji i
- liberalne desnice
koja drži nejednakost samo opravdananom ako je rezultat poštenog tržišnog natjecanja.
Desni blok političkih stranaka obuhvaća široku paletu u koju spadaju monarhističke, aristokratske, teokratske, reakcionarne i kontrarevolucionarne stranke. Ekstremna desnica obuhvaća i fašizam ili nacionalni socijalizam odnosno nacizam. Međutim u ideologiji fašizma postoje elementi ljevice i desnice.
Moderno doba
U moderno doba političkoj desnici pripadaju i stranke koje zagovaraju slobodno tržište i tržišno gospodarstvo.
Povijest
U početku se pojam politička desnica (u političkom žargonu antipod za političku desnicu je politička ljevica) odnosio na poziciju sjedališta u parlamentu tijekom tzv. srpanjske monarhije u Francuskoj, nakon srpanjske revolucije u godini 1830..
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 J. E. Goldthorpe. An Introduction to Sociology. Cambridge, England, UK; Oakleigh, Melbourne, Australia; New York, New York, USA Pp. 156. ISBN 0-521-24545-1.
- ↑ Rodney P. Carlisle. Encyclopedia of politics: the left and the right, Volume 2. University of Michigan; Sage Reference, 2005. Pp.693, 721. ISBN 1-4129-0409-9
- ↑ Bobbio, Norberto and Allan Cameron,Left and Right: The Significance of a Political Distinction. University of Chicago Press, 1997, ISBN 978-0-226-06246-4